ŠUMSKA DRVNA BIOMASA I DRVNI OTPAD U FUNKCIJI PROIZVODNJE ENERGENTA NA PODRUČJU TUZLANSKOG KANTONA ̶ POTENCIJALI I MOGUĆNOSTI

Velid Halilović, Jusuf Musić, Dino Hadžidervišagić, Admir Avdagić, Jelena Knežević, Edin Brčaninović

Апстракт


Utvrđivanje kapaciteta proizvodnje sekundarnih energenata na području Tuzlanskog kantona pruža
važno uporište za detaljnije i racionalnije planiranje korištenja drvnog otpada iz različitih izvora koji
nastaje na navedenom području. Za potrebe ovih istraživanja korištena je metoda analize i sinteze,
kao i komparativna analiza na osnovu izvora podataka dobijenih od vlasnika postrojenja za proizvodnju
sekundarnih energenata, drvoprerađivačkih preduzeća i preduzeća koje gazduje šumama Tuzlanskog
kantona, ostale relevantne dokumentacije iz Kantonalne privredne komore Tuzla, te na osnovu
Izvještaja o poslovanju i statističkih biltena. Trenutno je iskorišteno 59% kapaciteta postrojenja za
proizvodnju peleta na Tuzlanskom kantonu, proizvodnja briketa se realizuje sa 77%, a drvna sječka
sa 70%. Količina drvnog otpada iz prerade drveta iznosi cca 36 306 m³ godišnje. Stvarna realizacija
ogrevnog drveta sa maloprodajom na području Šuma TK iznosila je 96.007 m3. Na području Tuzlanskog
kantona postoje prerađivači (cijepanje) drveta sa 43% iskorištenog kapaciteta. Rezultati rada pokazuju
da se potencijal proizvodnje sekundarnih energenata na području Tuzlanskog kantona ne koristi
na zadovoljavajućem nivou. Maksimalni kapaciteti proizvodnje se ni približno ne ostvaruju. Da bi se
osigurala isplativa i održiva proizvodnja peleta i briketa, osnovni uslov je da se raspolaže potrebnim
količinama sirovine. Ukupna količina otpadnog drveta na području Tuzlanskog kantona nije dovoljna
za maksimalni kapacitet instalisanih postrojenja za proizvodnju sekundarnih energenata. U tom slučaju
neophodna je nabavka sirovine sa šireg područja BiH, zatim bolje korištenje otpada iz šumarstva, a
naročito korištenje izdanačkih šuma. Kao sirovinska baza tu je svakako i mogućnost proizvodnje energetskih
plantaža brzorastućih vrsta i sl.


Пуни текст:

PDF


DOI: http://dx.doi.org/10.7251/GSF1929029H

Рефбекови

  • Тренутно не постоје рефбекови.