NOVA MEDIJSKA PARADIGMA: OD MEDIJACIJE DO MEDIJATIZACIJE DRUŠTVENOG KOMUNICIRANJA

Abstract

U radu se razmatraju promjene u prirodi i ulozi društvenog komuniciranja
na početku dvadesetprvog vijeka. Pored toga što je, pod uticajem globalizacije
i novih komunikacijskih tehnologija, i samo pretrpjelo najviše promjena, komuniciranje
je postalo jedan od ključnih činilaca sveukupnih društvenih promjena.
Posredovanost se naglašava kao pojava koja preovladava u svakodnevnom životu i
kao zajednička osobina gotovo svih oblika ljudskog komuniciranja, a detaljnije se
analiziraju pojedine osobine savremenog komuniciranja, novi mediji i kultura novih
„posrednika“. Novi mediji, poput interneta, mobilnog telefona, jutjuba i fejsbuka,
pored prirode posredništva, imaju i niz drugih odlika o kojima se raspravlja u radu.
Osobine kulture novih posrednika koje se, između ostalih, razmatraju u radu su konvergencija,
intertekstualnost, decentralizacija i dekontekstualizacija medija, sadržaja
ili korisnika, demokratizacija medija, komunikacijski redukcionizam, vladavina
vizuelne kulture, novi žanrovi, planetarna popularnost, lično masovno komuniciranje,
komercijalizacija privatnosti, hipersenzacionali-zam i drugi. Rad zaključuje da
novi mediji prožimaju sve pore društva i da su postali sastavni dio druš-tvene strukture
i zbog toga im se građani moraju prilagođavati. Mediji nisu više samo sredstvo
društvene interakcije, nego mjesto društvene interakcije. Drugim riječima, došlo je
do medijatizacije društva i lju-dskog komuniciranja.