Analiza kognitivnog deficita u subakutnoj fazi insulta: korelacija sa anatomskom lokalizacijom lezije

Authors

  • Zlatan Stojanović Zavod za anatomiju, Medicinski fakultet Banja Luka
  • Sanja Vukadinović Stojanović Klinika za psihijatriju, Klinički centar Banja Luka
  • Goran Spasojević Zavod za anatomiju, Medicinski fakultet Banja Luka

DOI:

https://doi.org/10.7251/BII1502090S

Abstract

Uvod. Prema radovima pojedinih autora 10% bolesnika razvija demenciju
nakon prvog insulta, a u slučaju ponovljenog insulta 30% bolesnika. Cilj ovog
rada je da se ispita zavisnost intenziteta kognitivnog deficita i morfo-anatomske
lokalizacije lezije kod bolesnika u subakutnom stadijumu insulta.
Metode. Istraživanje je obuhvatilo 118 osoba oboljelih od cerebrovaskularnog
insulta. Lokalizacija lezije određivana je na nekontrastnim kompjuterizovanim
tomografskim (CT) snimcima debljine sloja 5 mm, a površina i obim lezije
primjenom AutoCAD digitalne planimetrije. Psihometrijsko ispitivanje pomoću
skale za orijentaciju kognitivnog deficita (Mini Mental State Examination -
MMSE) izvođeno je metodom slučajnog odabira 11-40 dana nakon insulta.
Korelaciona analiza vršena je prostom linearnom/nelinearnom regresijom, i
Cox-ovim hazardnim regresionim modelom.
Rezultati. Prema našim nalazima cerebrovaskularni insult se kod žena, u
odnosu na muškarce, javlja u kasnijim dobnim skupinama (p=0,003). Površina
najvećeg poprečnog presjeka cerebrovaskularne lezije kod žena je veća
u odnosu na muškarce (p=0,046). Učestalost kognitivnog deficita iznosila je
51,7%. Cox-ovim regresionim modelom utvrđen je veći rizik osoba ženskog
pola (p=0,031), osoba starije dobi (p=0,004) kao i zavisnost kognitivnog deficita
od veće površine najvećeg poprečnog presjeka cerebrovaskularnih lezija
(p=0,001). Učestalost i intenzitet kognitivnog deficita nije bila u korelaciji
sa anatomskom lokalizacijom i lezijama čeonog režnja (čeoni režanj/drugi
regioni prosencephalona: p=0,846).
Zaključak. Kao faktore rizika za pojavu kognitivnog deficita kod bolesnika
sa insultom utvrdili smo: ženski pol, stariju dob i veću površinu najvećeg
poprečnog presjeka cerebrovaskularne lezije. Nepostojanje korelacije između
anatomske lokalizacije lezije i pojave kognitivnog deficita govori u prilog
uticaju nespecifičnih efekata lezije na pojavu kognitivne deteriorijacije tj.
narušavanja opšteg somatskog stanja, smanjenja globalne moždane aktivnosti
i metaboličkih promjena mozga kod pacijenata u subakutnoj fazi insulta.

Published

2016-01-03