INTEGRACIJA MUZIČKIH AKTIVNOSTI U RAZREDNOJ NASTAVI
DOI:
https://doi.org/10.7251/NSK1802051RAbstract
Cilj empirijskog neeksperimentalnogistraživanja je bio da ispitamo stavove
i procjene učitelja o vrsti i stepenu integracije
muzičkih aktivnosti sa drugim
predmetima u razrednoj nastavi. Na prigodnom
uzorku od 122 učitelja koji rade
u razrednoj nastavi primijenjen je posebno
dizajniran skaler procjene o mogućnostima
i primjeni integracije muzičkih
aktivnosti u razrednoj nastavi SPIMA
(α=0,80). Razlike u uticaju sociodemografskih
varijabli na navedene procjene
učitelja su provjeravane pomoću t-testa
za nezavisne uzorke (t-test) i jednofaktorskom
analizom varijanse (ANOVA).
Podaci su obrađeni pomoću statističkog
softvera SPSS 19.0 za Windows. Rezultati
istraživanja pokazuju da nastavnici
od navedenih pet muzičkih aktivnosti u
nastavi muzičke kulture najviše integrišu
pjevanje a zatim slušanje muzike. Ostale
tri aktivnosti (sviranje, stvaralaštvo
i muzičke igre) nisu dovoljno zastupljene.
Uočeno je da nastavnici sa najviše
radnog iskustva najčešće integrišu aktivnost
pjevanja. Kada je distribucija po
predmetima u pitanju rezultati ukazuju
na najčešću primjenu muzičkih igara u
okviru fizičkog vaspitanja, pjevanje u
nastavi srpskog jezika i prirode i društva
dok je slušanje muzike najviše zastupljeno
u nastavi likovne kulture. Najmanji
stepen integracije je ostvaren sa nastavom
matematike.