PRODUKTIVNOST PREFIKSA U TVORBI IMENICA U ENGLESKOM JEZIKU

Abstract

U korpusu koji čine novinski, književni, stručni i televizijski
registar pronalazimo ukupno 46 prefiksa koji učestvuju u formiranju
imenica. Izračunavanje produktivnosti vršimo u dvije etape:
prvo, zajedno predstavljamo frekventnost tipa i upotrebe, broj
hapaxa i produktivnost u užem i širem smislu, onako kako ih je
Bajen predložio svojim formulama (1992, 1993). U drugoj etapi,
koristeći onomasiološki pristup ili semantičke predispozicije prefiksa,
probali smo na drugačiji način da predstavimo produktivnost
pronađenih prefiksa. Cilj je utvrditi produktivnost, ali i efikasnost
i kompatibilnost predloženih modela koristeći statističku i deskriptivno-
analitičku metodu. Opšta hipoteza kojom započinjemo svoje
istraživanje jeste da ćemo dolaziti ponekad do istih ili različitih rezultata
jer kvantitativni pristup jesu brojevi i proračuni, dok onomasiološki
pristup nudi uvid i u preference govornika u tvorbi riječi.
Tako naše istraživanje predstavlja dvije strane istog fenomena
jer ma koliko kvantitativni pristup bio dominantan i adekvatan, semantičke
predispozicije ne mogu da se zanemare. Na kraju možemo
da zaključimo da obje metode dovode ponekad do istih, ali u
većem broju slučajeva različitih rezultata, što nam daje bolji uvid u
kompleksnost problema morfološke produktivnosti.