ZADUŽENOST I ODRŽIVI RAZVOJ

Abstract

Udjel javnog duga Bosne i Hercegovine u bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2020. godini iznosio je 35,08 posto. Unutarnji dug se uglavnom sastoji od stare devizne štednje, ratnih potraživanja i dugova nižih razina vlasti. Slab kreditni rejting zemlje je u velikoj mjeri ograničio prije svega vanjsko, ali i unutarnje javno zaduživanje u poslijeratnom periodu. Premda je relativna visina državnog duga (35,08%), znatno ispod gornje granice od 60% BDP-a koju propisuje Europska unija, ipak s državnim dugom treba upravljati iznimno oprezno jer prekomjerno zaduživanje, zaduživanje radi financiranja državnog proračuna odnosno (osobne) potrošnje, jedan je od glavnih faktora unutarnje neravnoteže. Javna zaduženost Bosne i Hercegovine je na kraju 2020. godine iznosila 12,15 milijardi KM, od čega je vanjski dug 8,66 milijardi KM ili 71,27 posto, a unutrašnji dug 3,49 milijardi KM ili 28,73 posto. Najveći je nedostatak fiskalne politike u cjelokupnom razdoblju taj što se, unatoč prilivima odnosno prihodima od prodaje državne imovine (privatizacija), država zaduživala i nije uspjela stvoriti uvjete za brži ekonomski razvoj. S obzirom na to da banke u Bosni i Hercegovini u vlasništvu stranaca ostvaruju znatno više profite na ovom nego na inozemnom tržištu, da tome pridonosi i fiskalna politika, može se zaključiti da se radi o odlivu dohotka u inozemstvo.