POSTUPNO UVOĐENJE STEM PODRUČJA U ŠKOLSKI KURIKULUM ILI MORA LI STEM BITI REVOLUCIJA

Abstract

Obrazovanje može uspjeti samo ako odabere nove metode posredovanja kao i starosne i rodne specifičnosti. U posljednje vrijeme se kao aktualno pitanje, ne samo u obrazovanju nego i u politici nameće pitanje STEM područja i njegovo uvođenje u školski kurikulum. Mišljenja se smjenjuju od početnog oduševljenja i naslova „STEM revolucija“ do vrlo oštre kritike i protivljenja. Pitanje finansiranja predstavlja dodatni problem. Međutim, ovom pitanju se ne smije pristupati površno jer STEM područje predstavlja „klasičnu temu presjeka“ koja utječe ne samo na jednu nego na mnogo različitih politika. Postoji mnogo regionalnih, nacionalnih i međunarodnih inicijativa koje pokušavaju promicati STEM u najširem smislu i na različite načine. Ciljevi su široki i ambiciozni, ali što EU radi i konkretno poduzima radi promicanja STEM profesionalaca? Ne postoji paneuropska strategija koja rješava problem iz korijena. Generalni ravnatelj EU za obrazovanje navodi da EU kada je u pitanju STEM okvir, svoje članice može podržati samo formalno, primarna odgovornost ostaje na nacionalnoj razini. Kako bi naši učenici usvojili
ključne vještine i kompetencije nužne za njihov napredak u suvremenom okruženju, potrebna je promjena sadašnje obrazovne paradigme bazirane na nastavnim sadržajima i zaokret ka ishodima učenja i ka međupredmetnim vezama (pristup STEM). To ne znači nužno provedbu reforme i „revolucionarno” uvođenje STEM pristupa, moguće je odabrati najučinkovitije načine primjera i iskustava u međunarodnoj usporedbi i započeti postupnim uvođenjem STEM pristupa školski kurikulum.