DRUŠTVENE DEVIJACIJE

QUALITY OF LIFE AMONG FEMALE PRISONERS IN SERBIA: GENERAL FINDINGS FROM THE PrisonLIFE PROJECT

2025-10-01T08:49:11+02:00

Continued evaluation of quality of life is important for developing timely interventions, as
research consistently shows that the well-being of female prisoners and rehabilitation outcomes are
closely connected. Conducted within the PrisonLIFE project (No. 7750249, Science Fund of the
Republic of Serbia), this study aimed to explore general dimensions of the quality of life of
incarcerated women in Serbia. Data were collected using the Serbian version of the WHOQOL-BREF
instrument, administered to 88 inmates at the Correctional Institution for Women in Požarevac. The
average participant age was 39 years 7 months (SD = 10 years 10 months, range = 21–74), with an
average sentence length of 6 years and 3 months (SD = 7 years 5 months, range = 2 months–40
years). A majority were first-time offenders (80%), housed in the closed ward (74%), and Serbian
nationals (94%). The most common convictions were for drug-related offences (32%), followed by
aggravated murder (11%) and murder (8%). Most had completed secondary education (48%), and
nearly half had a history of drug use (47%). Among the WHOQOL-BREF domains, the Environment
received the lowest mean score (M = 11.22), followed by Physical Health (M = 12.97). The highestrated
domains were Psychological Health (M = 13.78) and Social Relationships (M = 13.90). Itemlevel
analysis showed the lowest satisfaction in areas related to sexual life, access to healthcare
services, and the healthiness of the physical environment and living conditions. Conversely, inmates
reported higher satisfaction with social support from friends, acceptance of their physical appearance,
physical mobility and the ability to perform daily living activities. In line with the recognised need for
gender-specific approaches in prison health, these findings point to specific concerns regarding
institutional living conditions and healthcare access. Therefore, there is a need for improved
environmental standards and gender-sensitive healthcare policies in the Serbian prison system.

PENOLOŠKI TRETMAN ŽENA TEMELJEN NA ZNANJIMA O TRAUMI

2025-10-14T20:53:43+02:00

Prevalencija traume zatvorenica značajno je viša od one kod muškaraca, kao i od one u
općoj populaciji. Ova specifičnost zatvorenica redovito se ističe u kontekstu važnosti kreiranja
specifičnih tretmanskih programa, što je naglašeno i u Bankoškim pravilima. Razumijevanje traume i
značaja njenog učinka na život pojedinca ne ogleda se samo u potrebi posebnih programa tretmana,
već i u svakodnevnoj komunikaciji s traumatiziranim zatvorenicama. Pristup temeljen na znanjima o
traumi dobiva sve veću pažnju stručnjaka i znanstvenika u području korekcijskog sustava, a utemeljen
je na novijim spoznajama o zastupljenosti traume u općoj populaciji i njenim negativnim učincima.
Cilj rada je pružiti pregled aktualnog razumijevanja temeljnih pojmova u području
pristupa/skrbi/prakse temeljenih na znanjima o traumi, kao i pregled aktualnih programa temeljenih
na znanjima o traumi u ženskim korekcijskim institucijama te rezultata njihove evaluacije.

СТВАРАЛАШТВО ЖЕНА КОМПОЗИТОРА СРПСКЕ МУЗИКЕ У ПРОГРАМИМА НАСТАВЕ И УЧЕЊА МУЗИЧКЕ КУЛТУРЕ

2025-10-10T13:17:32+02:00

Предмет истраживања у овом раду је стваралаштво жена композитора српске
музике и њихова присутност у програмима наставе и учења основних школа. Циљ
истраживања јесте да се утврди заступљеност стваралаштва жена композитора српске
музике у програмима наставе и учења Музичке културе у првом и другом циклусу основног
образовања и васпитања у Републици Србији. Истраживано је у којој мери елементи програма
наставног предмета Музичка култура прво, афирмишу жене композиторе, тј „уводе“ жене
на пољу композиције којим традиционално доминирају мушкарци и, друго, да ли је њихов
стваралачки опус у довољној мери представљен у програмима наставе и учења који
препоручују композиције за певање и слушање. Постављени су следећи задаци: прво, дати
кратки осврт на учешће жена у музици из историјске перспективе и у оквиру националног
контекста; затим, утврдити да ли је у препорученим композицијама за слушање унето
стваралаштво жена композитора српске музике, као и утврдити бројчани однос између
композиција домаћих композитора, жена и мушкараца; анализирати програме наставе и
учења Музичке културе у циљу утврђивања елемената којима се подржава увид ученика у
шири спектар музике српских композитора, као елементу културног идентитета. У раду су
коришћени дескриптивно-аналитички метод и анализа докумената који уређују план и
програм наставе и учења за основу школу, укључујући и „простор“ музичке културе у
првом и другом циклусу основног образовања и васпитања. Налази истраживања
показују 1) да је заступљеност жена композитора српске музике и њиховог
стваралаштва мала, 2) да је иницијални списак композиција домаћих аутора (жена и
мушкараца) мали и да је неопходно да се прошири јер у недовољној мери доприноси
школском учењу о српском културном идентитету. Неопходно је да програми наставе
и учења Музичке културе „прошире“ своју културолошку основу и допринесу како
развоју ученика који надилази матрицу тзв. родне хијерархије, тако и школском учењу
о српском културном идентитету.

INOVATIVNI PRISTUPI U OSNAŽIVANJU I POVEZIVANJU ŽENA PREDUZETNICA SRBIJE I MALTE

2025-09-22T12:52:52+02:00

Digitalna transformacija i inovacije oblikuju savremeno poslovno okruženje, donoseći nove
izazove i prilike za preduzetništvo, posebno žensko preduzetništvo. U uslovima digitalne disrupcije,
ključno je prepoznati faktore koji doprinose unapređenju poslovnog ambijenta i omogućavaju
ostvarenje punog potencijala žena u preduzetništvu, kako u Srbiji, tako i širom Evrope. Prezentacija
ovog rada temelji se na projektu Most uspešnih žena Srbije i Malte i ima za cilj da istakne značaj
primene hibridnih tehnika kao inovativnog pristupa u obrazovanju i primeni savremenih trendova u
jačanju kapaciteta žena preduzetnica. Kroz primer projekta koji je obuhvatio predavanja
radioničarskog tipa o poslovnim strategijama, marketingu i digitalnim alatima sprovedeno je merenje
efekata programa na unapređenje postojećih biznisa i osamostaljivanje preduzetnica koje tek
započinju svoj poslovni put. U radu su analizirani jedinstveni izazovi sa kojima se žene suočavaju u
dinamičnom i brzo promenljivom globalnom okruženju, sa posebnim fokusom na razvoj zajednice
preduzetnica kroz međusobnu podršku, razmenu znanja i iskustava. Primena hibridne metode
realizacije projekta, kroz kombinaciju digitalnih tehnologija, mentorstva i fizičkih susreta, dokazuje
efikasniju implementaciju i veću dostupnost resursa. Poseban akcenat u istraživanju stavljen je na
indikatore za korišćenje postojećih kapaciteta u cilju obezbeđivanja dugoročne održivosti inicijative.
Još tokom implementacije projekta posmatrani su i ustanovljeni pozitivni rezultati njegovog uticaja na
povezivanje i osnaživanje preduzetnica iz Srbije i Malte. Projekat potvrđuje značaj međunarodne
saradnje i inovativnih strategija u obrazovanju, primenjenih u interesu unapređenja ženskog
preduzetništva i jačanju poslovnih ekosistema.

IZGORELOST ŽENSK V UČITELJSKEM POKLICU

2025-10-14T20:47:55+02:00

Izgorelost je pogosto obravnavana težava, zlasti v poklicih, ki so usmerjeni v pomoč
drugim. Tako ima na učiteljski poklic velik vpliv visoka stopnja čustvenega in delovnega stresa, pri
čemer ženske učiteljice pogosteje doživljajo izgorelost kot moški kolegi. Med pomembne vzroke
prištevamo visoko delovno obremenitev, številne administrativne zahteve, nenehna pričakovanja
staršev in učencev ter težave pri usklajevanju poklicnega in osebnega življenja. Glede na raziskave naj
bi učiteljice pogosto nosile dodatno breme čustvenega dela, saj se od njih pogosto pričakuje, da poleg
poučevanja skrbijo tudi za čustveno podporo učencev. Neredko se mnoge učiteljice srečujejo s
težavami pri usklajevanju poklicnih in družinskih obveznosti. Prav tako povečujejo tveganje za
izgorelost tudi sistemski dejavniki, kot so nižja družbena vrednost poklica, preobremenjenost razredov
in nezadovoljstvo zaradi nižjega plačila. Za zmanjšanje izgorelosti je potrebno implementirati
strategije, ki vključujejo programe čuječnosti, skupnosti za profesionalno podporo ter strukturne
reforme, kot so zmanjšanje administrativnih bremen, večji poudarek na zdravju, dobrem počutju
učiteljev in prilagodljivi delovni pogoji.

NASILJE MEĐU ŽENAMA I ŽENE KAO POČINIOCI NASILJA

2025-09-30T14:57:25+02:00

Nasilje nad ženama označava kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do ili mogu da dovedu do: fizičke, seksualne, psihičke, odnosno, finansijske povrede ili patnje za žene, obuhvatajući i pretnje takvim djelima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti bilo u privatnom životu. Nasilje nad ženama je primjer zloupotrebe moći jednog pola nad drugim. Takođe, nasilje nad ženama je tokom hiljada godina istorije podstaknuto od svake duštvene zajednice sve do danas. Takav odnos društva prema ženama u vidu nasilja često za posljedicu ima negativnu refleksiju da i one same od žrtve kasnije postaju počinioci nasilja. Upravo i cilj ovog rada je da iznesemo neke od najznačajnih karakteristika nasilja među ženama, kao i ukažemo zašto u određenim okolnostima one postaju
nasilnici.

ULOGA ŽENE KAO MAJKE

2025-10-07T14:56:58+02:00

Različiti istorijski periodi i razvoj društva doprinijeli su stvaranju novih uloga žene.
Savremeno doba i globalizacija doprinijeli su borbi žena za prava i učešće u svim društvenim
procesima, što je uslovilo nove uloge – obrazovanu ženu i radnu ulogu. Međutim, gledano kroz sve
istorijske periode žena je uvijek imala uloge koje su je povezivale sa porodicom, a to su uloge kćerke,
sestre, supruge i majke. Od najstarijih perioda razvoja civilizacije žena je imala ulogu da se stara o
djeci i da bude čuvar porodice. Začećem i rađanjem djeteta dobija novu ulogu – ulogu majke. Uloga
majke ogleda se u brizi i njezi djeteta, te stvaranju veze između djeteta i ostalih članova porodice i
spoljašnjeg svijeta. Cilj ovog rada je da prikažemo ulogu žene kao majke i međusobni uticaj ostalih
ženinih uloga na ulogu majke.

ŽENE I KRIMINALITET - POSTOJEĆE PARADIGME I TRENDOVI

2025-09-22T12:38:04+02:00

Tradicionalno se kriminalitetu žena posvećuje znatno manja pažnja no što je to slučaj sa
kriminalitetom muškaraca, što se prirodno pravda značajno manjim brojem žena koje čine krivična
dela. Ipak, navedeno ima značajne implikacije po položaj žena prestupnica, te utiče na razumevanje
uzroka, dinamike i strukture kriminaliteta ovog dela prestupničke populacije. Zanemarivanje
kriminaliteta žena negativno se odražava i na status žena u sistemu izvršenja krivičnih sankcija, iako
se poslednjih decenija u pojedinim delovima sveta, a posebno u Aziji, uočava dramatično povećanje
ženske zatvoreničke populacije. Otuda je predmet rada proučavanje savremenog odnosa prema
kriminalitetu žena i dominantnih paradigmi u datoj oblasti. Fokus autorki je na specifičnostima
kriminaliteta žena, s obzirom da se u literaturi ističe da je kriminalno ponašanje žena neretko
uslovljeno prethodnom viktimizacijom, nasiljem u porodici i negativnim iskustvima u partnerskim
odnosima. Sagledavanje položaja žena u opredeljenom kontekstu ne može se odvojiti od njihovih
roditeljskih uloga, pri čemu se implikacije kriminaliteta prenose i na decu. Konačno, treba obratiti
pažnju na globalne promene kada je u pitanju kriminalitet, imajući u vidu da su poslednjih decenija
sve zastupljenija krivična dela koja se vrše zloupotrebom savremenih tehnologija, tako da žene i te
kako mogu uzeti učešće u takvim oblicima nedozvoljenog ponašanja. Autorke će se u obradi predmeta
rada koristiti analizom savremene literature, nastojeći da izdvoje ključne zaključke i koncipiraju
izvesne preporuke.

OBRAZOVANJE ŽENE I NJENO POZICIONIRANJE U DRUŠTVU

2025-10-14T20:42:48+02:00

Žene se i dalje suočavaju sa stereotipima i predrasudama socijalnih i kulturnih ograničenja,
ograničavanjem pristupa obrazovanju sprečavajući ih da stvaraju karijere i ostvare svoj puni
potencijal. Žene su i dalje manjina u istraživačkim djelatnostima i na vodećim pozicijama u samom
procesu donošenja odluka. U isto vrijeme, djevojke i žene nose najteži teret siromaštva i nejednakosti.
Djevojke i žene u ruralnim i nerazvijenim područjima podnose to najteže. Takav pristup generalno
utiče na psihofizičko stanje žene jer mora uložiti znatno više napora i truda da bi ostvarila poziciju na
koju aplicira u skladu sa svojim nivoom obrazovanja. Djevojke i žene moraju biti osnažene na svakom
nivou, počevši od obrazovnog sistema pa nadalje. Treba podići svijest o radu žena pružanjem jednakih
mogućnosti za njihovo učešće i vodstvo u skladu sa njihovim nivoom obrazovanja.

SOCIOLOŠKO-PRAVNI ASPEKTI DIGITALNOG NASILJA NAD ŽENAMA

2025-09-25T12:56:36+02:00

Digitalno nasilje nad ženama postaje sve prisutniji fenomen u savremenom društvu, što za
posljedicu ima brojne sociološke i pravne izazove. Ovaj rad se bavi proučavanjem sociološko-pravnih
aspekata digitalnog nasilja, pri čemu analizira njegove oblike, posljedice i društveni uticaj, kao i
pravne mehanizme zaštite žrtava i odgovornost počinilaca. Predmet istraživanja obuhvata različite
oblike digitalnog nasilja nad ženama, uključujući cyberbullying, online uznemiravanje, zlonamjerno
objavljivanje privatnih informacija i slanje prijetećih poruka. Cilj rada je da se sagleda uticaj
digitalnog nasilja na psihosocijalno stanje žena, kao i efikasnost pravnog okvira u sprečavanju i
sankcionisanju ovog vida nasilja. Ovo istraživanje koristi analizu zakonskih akata, empirijske podatke,
kao i sociološke teorije koje pomažu u boljem razumijevanju motivacija počinilaca i posljedica po
žrtve. Zaključci rada ukazuju na potrebu za unaprijeđenjem zakonskih rješenja i edukacijom javnosti o
problemima digitalnog nasilja, sa posebnim naglaskom na osjetljive grupe poput žena.

PRAVNICI U CENTRIMA ZA SOCIJALNI RAD: PERCEPCIJA RADA SA MALOLJETNIM PRESTUPNICIMA

2025-10-07T09:55:33+02:00

Praksa rada sa maloljetnim prestupnicima u velikoj mjeri zavisi od centara za socijalni rad,
koji igraju ključnu ulogu u osiguravanju efikasnog liječenja i prevencije. Cilj ovog rada je da istraži
stavove pravnika zaposlenih u tim centrima u vezi sa socijalnim radom sa maloljetnim prestupnicima.
Praksa socijalnog rada u ovom kontekstu temelji se na tri pristupa: rad sa pojedincima i porodicama,
rad sa grupama i rad u zajednici. Kao dio šireg istraživanja teorijskih i metodoloških karakteristika
socijalnog rada sa maloljetnim prestupnicima u centrima za socijalni rad Republike Srpske,
sprovedeno je istraživanje među 140 stručnjaka, uključujući 24 pravnika. Rezultati su analizirani
korišćenjem deskriptivne statistike i hi-kvadrat testa, što ističe značaj ovog istraživanja zbog
nedostatka sličnih studija i značajne zastupljenosti pravnika (17,1%) u uzorku. Glavni cilj ovog rada
je da identifikuje kako pravnici percipiraju socijalni rad sa maloljetnim prestupnicima. Naučni cilj je
da se opiše i objasni važnost primjene sva tri pristupa socijalnog rada, uz naglasak na ulogu pravnika
u tom procesu. Rezultati pokazuju da pravnici percipiraju dominaciju socijalnog rada sa pojedincima
i porodicama, dok intervencije u zajednici smatraju nedovoljno razvijenim. Istraživanje zaključuje da
postoji potreba za proaktivnim, preventivno orijentisanim socijalnim radom u zajednici, zasnovanim
na pravnim i sociopolitičkim strategijama.

DRUŠTVENA VRIJEDNOST I PEDAGOŠKA DIMENZIJA PARTICIPACIJE ŽENA U SPORTU

2025-10-14T21:25:58+02:00

Sudjelovanje žena u sportu ima značajnu ulogu u oblikovanju društvenih vrijednosti i
odgojno-obrazovnog procesa, posebno u području tjelesnog odgoja i obrazovanja. Iako su kroz
povijest žene bile marginalizirane u sportskim aktivnostima zbog rodnih stereotipa i društvenih normi,
danas sve više istraživanja potvrđuje važnost sporta u razvoju djevojčica i mladih žena. Sport nije
samo tjelesna aktivnost, već i snažan pedagoški alat za jačanje samopouzdanja, timskog rada,
discipline i otpornosti na izazove. S pedagoškog aspekta, odgojno-obrazovni sustav i sportski
programi trebaju aktivno poticati djevojčice na sudjelovanje u sportu, stvarajući inkluzivno okruženje
koje smanjuje rodne razlike. Nažalost, društvene predrasude i dalje utječu na percepciju ženskog
sporta, često ga stavljajući u drugi plan u odnosu na muški sport. U tom kontekstu, odgojno-obrazovni
djelatnici, treneri i roditelji imaju ključnu ulogu u podršci sportašicama, poticanju jednakih
mogućnosti i rušenju barijera. Integracija sportskih sadržaja u odgojno-obrazovne programe
doprinosi razvoju motoričkih, kognitivnih i socijalnih vještina, a ujedno oblikuje i pozitivne stavove
prema tjelesnoj aktivnosti u kasnijem životu. Stoga je nužno provoditi sustavne edukacijske programe
koji promiču sportsku participaciju žena te osigurati jednake uvjete za njihov razvoj u profesionalnom
i amaterskom sportu. Rad daje sustavan i sistematičan pregled glavnih značajki navedenog predmeta,
te se na temelju dubinske analize društvene i pedagoške dimenzije sudjelovanja žena u sportu jasno
pokazuje da sport nije samo prostor fizičke aktivnosti, već i snažan mehanizam društvene promjene.
Iako su ostvareni određeni pomaci u vidljivosti i uključivanju žena u sport, prepreke poput stereotipa,
medijske podzastupljenosti i nejednakog pristupa resursima i dalje su prisutne. Sukladno tome, u radu
se daju preporuke za poboljšanje stanja i zaključuje se da nužno djelovati na više razina – obrazovnoj,
institucionalnoj i društvenoj.

CRIMINOLOGICAL AND VICTIMOLOGICAL CHARACTERISTICS OF FEMICIDE IN SERBIA AND SOCIAL RESPONSE

2025-09-17T15:24:45+02:00

Violence against women, including domestic and intimate partner violence, is a serious
violation of human rights and a public health issue, resulting in a wide range of psychological,
physical, economic, and social consequences. The most severe form of violence against women is
femicide. Femicide refers to “gender-based killing,” i.e., the intentional killing of a woman because
she is a woman. The most common form of femicide occurs in domestic and intimate partner contexts.
According to the World Health Organization data, about 38% of women killed globally are victims of
partner homicide (WHO, 2017). Global studies show that women represent approximately 20% of all
homicide victims worldwide, but nearly half of those killed in domestic and intimate partner contexts,
and as many as 66% of all victims of partner homicides (UNODC & UN Women, 2023; UNODC,
2023). In Serbia, according to available data, the number of women killed by partners or other family
members has remained relatively stable over the years, despite significant legislative and institutional
reforms. Based on this, the paper aims to analyse certain criminological and victimological
characteristics of femicide and critically examine the existing mechanisms of social response to
violence against women in general, and femicide in particular. The research is based on an analysis of
femicide data in Serbia available in the Femicide Memorial database, maintained by the Autonomous
Women’s Centre. The analysis covers a ten-year period (2014–2023). The conclusion offers proposals
for potential prevention and reduction of femicide, particularly those cases resulting from prolonged
abuse of women.

RODNA RAVNOPRAVNOST BEZ PREDUZETNICA - NEVIDLJIVOST ŽENA U ŠVEDSKOJ PREDUZETNIČKOJ ISTORIJI

2025-10-14T20:37:19+02:00

Uprkos imidžu Švedske kao uzorne države blagostanja i rodne ravnopravnosti, žensko
preduzetništvo je u velikoj meri zanemareno u ekonomsko-istorijskim narativima. Iako su žene oduvek
bile prisutne u preduzetništvu, posebno u sektorima trgovine i usluga, njihova uloga ostala je
nevidljiva zbog tradicionalnih shvatanja preduzetništva kao muške, stalne i ekspanzivne delatnosti.
Dominantni ekonomski diskursi i istraživanja uglavnom su fokusirani na velike izvozne industrije,
zanemarujući žensko preduzetništvo koje je često bilo fleksibilno, privremeno i usko povezano sa
domaćinstvom. Rodno-istorijska istraživanja takođe su više naglašavala položaj žena u radnom
odnosu nego u ulozi samostalnih preduzetnica. Time je veliki razvojni potencijal ostao neiskorišćen, a
istorijska perspektiva ukazuje na potrebu za sveobuhvatnijim razumevanjem ženskog doprinosa
privredi, naročito u sektorima koji su tradicionalno smatrani "ženskim".

DVOJNA PRIČAKOVANJA: STROKOVNOST IN »MEHKA« PRISOTNOST UČITELJIC ŠPORTA V MEDNARODNI PRIMERJAVI

2025-09-25T12:40:59+02:00

Študije o ženskah učiteljicah športa v obdobju 2000–2024 kažejo na številne izzive, s
katerimi se soočajo v poklicu. Največja ovira je prepoznavanje in obvladovanje pričakovanja glede
spola, ki vplivajo na njihovo strokovno delo. Ženske učiteljice športa so pogosto ocenjevane ne le
glede na njihove pedagoške sposobnosti, ampak tudi glede na to, kako ustrezajo družbenim idealom
ženskosti. Te spolne norme vključujejo pričakovanja glede telesne moči, videza in sposobnosti za
prevzemanje avtoritete. Raziskave kažejo, da se ženske soočajo z marginalizacijo, saj niso pogosto
vključene v vodstvene položaje ali napredovanje v karieri, kar je povezano s širšimi družbenimi in
kulturnimi predsodki. Pomanjkanje spolno občutljivih kurikulumov in usposabljanj dodatno omejuje
njihov profesionalni razvoj. Kljub tem izzivom ženske učiteljice iščejo poti za premagovanje teh ovir,
pogosto z vključevanjem inovativnih pedagoških pristopov, ki spodbujajo sodelovanje in čustveno
pismenost. Za napredek na tem področju je potrebna sprememba institucionalnih norm in večja
podpora ženskam v športu.

ZASTUPLJENOST DRUŠTVENIH MREŽA KOD UČENIKA DEVETIH RAZREDA

2025-10-02T14:07:03+02:00

Utjecaj društvenih mreža na njihove korisnike česta su tema znanstvene i stručne javnosti.
Promatrane sa aspekta dokolice i kvalitete provođenja istog, društvene mreže služe za povezivanje,
ali i za manipulaciju korisnika. Boravak djece i mladih na društvenim mrežama, često je izvan
kontrole i nadzora roditelja, a nerijetko im služi kao bijeg od svakodnevnice. Cilj ovog rada bio je
utvrditi stavove učenika devetih razreda o društvenim mrežama i njihovom korištenju istih.
Primijenjen je anonimni upitnik koji su ispitanici, (103 učenika) devetih razreda ispunili na satu
razredne zajednice. Na temelju dobivenih rezultata sve tri postavljene hipoteze su potvrđene.
Razvidno je da ispitani učenici, oko 70 % , koriste društvene mreže u svrhu zabave, a njihovi roditelji
oko 40 %, nisu zabrinuti zbog vremena kojeg njihova djeca provode na internetu. Sa pedagoškog i
odgojno - obrazovnog aspekta, zabrinjavajuće je da roditelji ispitanih učenika nisu iskazali veliku
potrebu za praćenjem aktivnosti njihove djece na društvenim mrežama. To je svakako dodatni razlog
za osnaživanje partnerskih odnosa roditelja i škole. Edukacija o utjecaju društvenih mreža i medijsko
opismenjavanje, jedan je od načina osvještavanja važnosti roditeljske uloge u navedenom. Svrha je
pružanje savjetodavne pomoći djeci kako bi se smanjio negativan učinak društvenih mreža. Bolji uvid
u ovu problematiku svakako bi dalo opsežnije istraživanje na većem broju ispitanika, odnosno
reprezentativnijem uzorku, što je ujedno i nedostatak ovoga istraživanja.

ŽENE U NAUCI, IZVRSNE A IPAK NEVIDLJIVE

2025-10-14T21:20:47+02:00

Koliko su vidljive inovativne žene? Zašto su često manje vidljive od muških kolega? I
najvažnije: kako se to može promijeniti? U radu ćemo dati kratki osvrt i razmotriti neke od aspekata u
ovim odnosima kroz istorijski razvoj, identifikovati probleme ali i istaknuti napredak koji je već
postignut prema ravnopravnosti polova u nauci. Prepreke sa kojima se suočavaju žene u nauci još
uvijek su veoma brojne. Zakon o ugovorima na neodređeno vrijeme u naučnim institucijama predviđa
visok nivo fluktacija, oni koji se uz akademsku karijeru brinu i o porodici, a to su pretežno žene, prije
svega trebaju sigurnost. Mnoge žene u nauci moraju često putovati ili čak odlaziti u inostranstvo zbog
svoje naučne karijere a to direktno utiče na brigu o djeci i porodičnu sigurnost. U Evropi se mnoge
formalne i neformalne grupe bave problemima, slabostima i nedostacima u ravnopravnosti žena i
muškaraca u sistemu nauke, njihove preporuke usmjerene su na fazu karijere nakon doktorata, u kojoj
mnoge žene često napuštaju naučnu karijeru i migriraju u druga profesionalna područja. Preporuke
su usmjerene na ono što sistem može i treba da učini kako bi privukao, zadržao i promovisao žene u
nauci. Potrebne su odlučne inicijative i trajno djelovanje kako bi se promijenile strukture i ponašanja
koja još uvijek ometaju, pa čak i blokiraju naučne karijere žena (Olsson, M., Martiny, S. E. 2018).
Pregled istraživanja i statistički prikaz učešća žena u nauci na nivou Evropske unije biće osnov da se
u radu ispitaju sociološke, ekonomske i informatičke perspektive razvoja naučnih karijera žena. Kada
se govori o preporukama, definitivno se ne radi o mjerama koje favoriziraju žene bez obzira na
njihova znanstvena postignuća. Naš rad se zasniva na razumijevanju rodne raznoličitosti, cilj je da
nauka i istraživanje budu nediskriminatorni, rodno osjetljivi i poštujući.

PROCENA RIZIKA RECIDIVIZMA OSUĐENIH ŽENA

2025-09-05T14:01:56+02:00

Zatvorski sistem, čiji je osnovni cilj rehabilitacija i reintegracija osuđenih lica u društvenu
zajednicu je, uvažavajući iskustva iz prakse i empirijske dokaze, u velikoj meri napredovao. Međutim,
usled niske zastupljenosti žena u broju svih osuđenih lica koja se nalaze u zatvoru, zapaža se da u svim
aspektima zatvorskog života i penalnog tretmana one neretko bivaju diskriminisane. U tom smislu,
posebno je važno obratiti pažnju na faktore rizika recidivizma koji su karakteristični za osuđene žene,
a koji nisu inkorporirani u rodno neutralne instrumente procene rizika, koji se u penalnoj praksi
najčešće koriste. Cilj ovog rada je da se ukaže na specifične potrebe osuđenih žena i na neophodnost
validacije instrumenata procene, koji su dizajnirani na uzorcima muškaraca, a primenjuju se na
ženskoj osuđeničkoj populaciji. U radu je prikazana zastupljenost žena u ukupnom broju svih osuđenih
lica, kao i podaci o njihovom recidivizmu. Dalje se u radu razmatraju faktori rizika recidivizma koji su
karakteristični za osuđene žene. Posebna pažnja je usmerena na procenu rizika recidivizma osuđenih
žena, te je ukazano na prednosti i nedostatke rodno neutralnog i rodno responzivnog pristupa.
Saznanja o efektima instrumenata za procenu rizika recidivizma predstavljena su kroz prikaz nalaza
istraživanja, te je utvrđeno da postoje nekonzistentni rezultati po pitanju njihove prediktivne validnosti
kada se primenjuju prema osuđenim ženama. Na osnovu kritičkog razmatranja dobijenih nalaza i
stanja u Republici Srbiji, date su preporuke za unapređenje prakse procene rizika recidivizma
osuđenih žena.

FEMICID KAO NAJEKSTREMNIJI OBLIK RODNO UVJETOVANOG NASILJA

2025-10-13T12:07:14+02:00

Pravo na život je osnovno ljudsko pravo koje je garantovano mnogim međunarodnim
dokumentima na univerzalnom, regionalnom i nacionalnim nivoima, ali uprkos tome, svake godine u
svijetu mnogo ljudi bude lišeno života. Predmet rada jeste femicid kao najteži oblik rodno zasnovanog
nasilja nad ženama i flagrantno kršenje prava na život koje pripada svakom čovjeku. Riječ je o
modelu koji obuhvata ubistvo žena kao rezultat nasilja, koje čine muškarci nad ženama, dok žene
postaju žrtve jer ne ispunjavaju društveno nametnute rodne uloge. Kao apsolutno pravo, pravo na
život je zaštićeno od svih oblika ugrožavanja i povreda bez obzira na lične karakteristike čovjeka, pol,
boju kože, seksualnu orjentaciju i sl. žene zato što je žena nije karakteristika samo onih društava u
kojima postoji i formalna dominacija muškaraca nad ženama i u društvima u kojima su žene formalno
izjednačene sa muškarcima i formalno imaju jednake mogućnosti u svim sferama života, žene često
trpe različite oblike nasilja koje nekada eskalira njihovim fizičkim uništenjem. U kaznenim
zakonodavstvima, u većini zemalja femicid nije klasifikovan kao posebno kazneno djelo, već se
podvodi pod poseban oblik ubistva. Samo nekoliko zemalja Latinske Amerike pravno priznaje femicid
kao kazneno djelo.

DISKRIMINACIJA ŽENA STARIJE ŽIVOTNE DOBI NA TRŽIŠTU RADA S FOKUSOM NA BOSNU I HERCEGOVINU

2025-09-24T15:44:13+02:00

Sveprisutni stereotipi i predrasude koji vladaju i tržištem rada, a koji za rezultat imaju
diskriminaciju starije populacije (50+), a pogotovo žena, negativno se odražavaju na sve aspekte
života žena, narušavajući njihovo samopouzdanje, psihičko i fizičko zdravlje, ne dozvoljavajući im da
svojim ravnopravnim učešćem na tržištu rada iskoriste svoj puni potencijal i doprinesu prosperitetu
radnih organizacija i zajednice. Iako se u modernom poslovanju i na globalnom tržištu rada
podrazumijevaju i promovišu politike ESG standarda (ekološki, društveni i standardi korporativnog
upravljanja), koji pretpostavljaju osiguranje održivog poslovanja poštivajući principe između ostalog
i potpune ravnopravnosti na tržištu rada, odnosno apsolutne isključenosti svih vrsta diskriminacije, te
time i uključuju i poštivanje različitosti, jednakosti i uključenosti (DEI), iako uspostavljeno
zakonodavstvo propisuje i nalaže ravnopravnost i zabranjuje bilo kakav vid diskriminacije, ovi
kulturološki uslovljeni stereotipi i dalje opstaju na tržištu rada.
Cilj ovog rada je ukazati na problem postojanja stereotipa koji podržavaju „gendered ageism“
odnosno diskriminaciju žena starije životne dobi na tržištu rada BiH uprkos važećoj legislativi, te
istaknuti potrebu, kao i benefite većeg učešća ove dobne skupine žena na tržištu rada BiH.
Metoda koja se primijenjuje u ovom radu je metoda analize i pregleda relevantnih sekundarnih izvora
podataka.

FEMICID I MOGUĆNOSTI KREIRANJA ADEKVATNIH RODNIH POLITIKA I SISTEMA ZAŠTITE U BOSNI I HERCEGOVINI

2025-10-02T13:46:00+02:00

Različite naučne oblasti bave se pitanjima i problematikama rodnih studija odnosno
porijeklom rodnih razlikovanja. Giddens (2009) tvrdi da porijeklo rodnih razlika treba tražiti u
proučavanju rodne socijalizacije – učenja o rodu uz pomoć porodice ili medija. Interdisciplinarni
karakter analize istražuje i elaborira upravo te izvorne elemente medijskih re⁄prezentacija rodnih
različitosti i njihovog utjecaja na vrlo značajne društvene podsisteme politike i sigurnosti u cilju
analiziranja mogućnosti kreiranja i implementiranja svrsishodnih i funkcionalnih rodnih politika i
sistema zaštite koji će biti na tragu stvaranja sigurnih zajednica za svakog pojedinca. Polazeći od
primarnih medijskih funkcija upozoravanja na različite vidove prijetnji društvenim interesima,
medijske re⁄prezentacije, ograničenog političkog i socijalnog instrumentarija, usmjerene su kao
dopuna društvenim i državnim instancama. Takve medijske funkcije i uloge imaju mogućnost
promicanja novih ili učvrščivanja već postojećih konstrukcija rodnih različitosti, stavova ili ideja.
Imajući u vidu takve medijske mogućnosti akcentiranja društveno angažiranih tematika i oblikovanja
novih i postojećih društvenih stavova i javnog mišljenja, koje mogu biti potpora državnim i političkim
instancama i strategijama u kreiranju nenasilnih društvenih okruženja, istraživanje je usmjereno na
analizu načina i formi medijskog izvještavanja o slučajevima femicida u Bosni i Hercegovini. Analiza
polazi od hipoteze da je „opsesivno tematizovanje“ nasilja u medijima u većini slučajeva u funkciji
zabave i profita, a u rijetkim slučajevima, u funkciji emancipacije (Praskač-Salčin, Brkić-Šmigoc,
2024). Selektivno prikazivanje femicida kao alarmantnog društvenog problema isključuje bilo koji
oblik analitičke forme sa specijalističkim i stručnim instancama kao izvorima informisanja koji bi
pomogli adekvatnom razumijevanju i prevenciji problema nasilja nad ženama i oblikovanju javnog
mišljenja. Medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama i femicidu može utjecati na re⁄kreiranje
dominantnih društvenih stavova i predrasuda, angažiranost državnih institucija, u konačnici,
stvaranje adekvatnog odnosa prema ovom problemu te analiziranje institucionalne i sigurnosne
politike usmjerene ka suzbijanju svih oblika rodno zasnovanog nasilja.

NASILJE NAD ŽENAMA - KAKO PRIJAVITI, ZAŠTITITI I POMOĆI U OKVIRU MULTISEKTORSKE SARADNJE

2025-10-14T21:14:38+02:00

U modernom dobu prepunom izazova žena koja je preuzela na sebe bezbroj zadataka na
poslu i u porodici, na žalost, dobija i neželjenu ulogu žrtve nasilja. Nasilje često doživljava od člana
porodice ili emotivnog partnera, sadašnjeg, bivšeg, nevažno. Važno je da prijavi šta joj je učinjeno
kako bi se pokrenuo institucionalni sistem zaštite i svakoj ženi odmah pružila adekvatna zaštita i
svrsishodna pomoć. Značaj razumevanja svakog slučaja nasilja i složenosti i težine položaja svake
žene koja je u trenutku, iznenada i nerazumevajući razloge nasilnika postala žrtva jeste primarni cilj
policijskog službenika, javnog tužioca, socijalnog radnika. Svi oni preduzimaju mere iz svoje zakonske
nadležnosti. Preduzimaju ih blagovremeno i adekvatno situaciji i ugroženoj ženi. Dodatna
komponenta u postupku izlaska iz kruga nasilja jeste, uslovno rečeno, moderna tehnika lekovitog
koučinga. Žrtva nasilja treba da dobije razumevanje i podršku, a pre toga treba da stekne poverenje u
osobu koja joj pruža pomoć kako bi bila otvorena za saradnju i pomoć. Kroz lekoviti koučing može se
pomoći žrtvi da unapredi komunikaciju, da postane asertivnija, kako da prepozna zdrave i nezdrave
emocije, šta može da uradi na razvoju svoje ličnosti. Bol mora da se preboli da bismo nastavili da
živimo u zdravlju. Um i telo su jedno i nemoguće ih je razdvojiti. Lekoviti koučing pomaže u jačanju i
tela i duha. Sadejstvo i sinergijsko delovanje svih pobrojanih stručnjaka pomoćiće da žena bude
osnažena da izađe iz ugrožavajuće sredine i prihvati pomoć i zaštitu koji su joj pruženi i koji joj se
nude. Samospoznaja svog novodobijenog i neželjenog statusa ne sme da deluje obeshrabrujuće, jer
sistem može i mora ženi da pomogne.

KRIVIČNOPRAVNA ZAŠTITA ŽENA (FEMICID) U KRIVIČNOM ZAKONODAVSTVU DRŽAVA BIVŠE SFRJ

2025-09-05T13:54:31+02:00

Od najstarijih vremena do danas sva krivična zakonodavstva u sistemu krivičnopravne
zaštite osnovnih i najznačajnijih društvenih dobara ili vrijednosti predviđaju jedan ili više oblika ili
vidova ispoljavanja krivičnog djela ubistva. Radi se o protivpravnom lišenju (oduzimanju) života
drugog lica koje se može izvršiti različitim djelatnostima činjenja ili propuštanja, na različite načine,
različitim sredstvima ili iz različitim pobuda učinioca. Među teškim, kvalifikovanim oblicima krivičnog
djela ubistva svojim specifičnim objektom zaštite, odnosno svojstvom (osobenošću) pasivnog subjekta
ili žrtve javlja se ubistvo žena. U pravnoj teoriji se ovo krivično djelo naziva “femicid”. Ovo djelo
kvalifikuje: a) svojstvo pasivnog subjekta – žensko lice, b) posebno dodatno (dopunsko) svojstvo -
bremenitost (trudnoća) ženskog lica, c) pobuda učinioca - mržnja, po osnovu razlike prema polu,
seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu i d) dopunsko svojstvo žene - kao člana porodice ili
porodičnog domaćinstva učinioca prema kome je prethodno bilo primijenjeno “rodno zasnovano
nasilje”. Uvođenje femicida u krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine zahtijeva mijenjanje
društvene svijesti o nasilju nad ženama, kao i posebno sistemsku i kontinuiranu edukaciju svih
nadležnih subjekata. Femicid se u najvećem broju slučajeva događa u braku, u zajedničkom
domaćinstvu, a prethodilo mu je dugotrajno zlostavljanje. Stoga je imperativ jačanje nacionalnih
preventivnih mehanizama, te kvalitetne i dugotrajnije psihosocijalne podrške porodicama u
problemima. U skladu s tim, u radu se razmatraju neka pitanja neposrednog ili posrednog
propisivanja pooštrene krivične odgovornosti i kažnjavanja za lišenje života ženskog lica u krivičnom
pravu Bosne i Hercegovine, odnosno u komparativnom krivičnom pravu država u regiji.

ŽENE ŽRTVE KAZNENOG DJELA – PRIKAZ I KARAKTERISTIKE POČINITELJA KAZNENIH DJELA NASILJA U OBITELJI

2025-10-13T11:54:22+02:00

Nasilje nad ženama kao fizički slabijim bićima sveprisutna je pojava od davne prošlosti koje
ranije nije sankcionirano, no s vremenom žene žrtve su u kaznenoj politici dobile svoje mjesto te danas
možemo govoriti o značajnijoj zaštiti žena žrtava nasilja. Kako su se javljali razni pojavni oblici
nasilja tako je dolazilo i do promjena u zakonskoj regulativi kažnjavanja počinitelja nasilja nad
ženama. Dakle, žene žrtve su deklarirane kao osobe koje su trpjele određenu štetu koja je uzrokovana
kaznenim djelom. Nasilje nad ženama definirano je i u samoj Deklaraciji o uklanjanju nasilja nad
ženama. Obiteljsko nasilje uključuje primjenu fizičke prirode (tjelesno kažnjavanje ili dovođenje žrtve
u ponižavajući položaj) psihičko (koje kod žrtve ugrožava i vrijeđa njeno dostojanstvo), ekonomsko te
seksualno nasilje. Rad se sastoji od dva dijela; uvodni i istraživački dio. Autor u uvodnom dijelu daje
kratki uvod u viktimologiju, prikazuje i analizira pojedine međunarodne i domaće izvore zaštite od
nasilja u obitelji. S druge strane autor u radu prikazuje karakteristike počinitelja kaznenih djela u
obitelji, gdje su žene žrtve. Cilj i svrha rada je analiza politike kažnjavanja počinitelja kaznenih djela
na štetu žena, te analiza izrečenih kazni i pojedinih posebnih obveza. U skladu s navedenim postavlja
se i osnovno istraživačko pitanje: Koja su obilježja počinitelja kaznenog djela obiteljskog nasilja.
Empirijsko istraživanje za potrebe izrade rada provedeno je metodom upitnika na populaciji
zatvorenika koji su tijekom 2024. godine izdržavali kaznu zatvora u Republici Hrvatskoj zbog
počinjenog kaznenog djela iz čl. 179.a Kaznenog zakona Republike Hrvatske (Narodne Novine
125/11). Upitnik je uređen na način da prikupljeni podatci budu pogodni za primjenu multivarijantne
analize podataka. Radi boljeg pojašnjavanja statistički dobivenih rezultata uporabit će se i
kvalitativna metoda i meta analiza. Autor u radu daje svoje komentare, pojašnjenja i moguće
preporuke za buduća istraživanja.

USPJEŠNE SLOVENSKE ŽENE S INVALIDITETOM – INTERSEKCIONALNA DISKRIMINACIJA

2025-09-24T13:26:24+02:00

Intersekcionalnost je koncept koji naglašava isprepletenost različitih oblika diskriminacije,
kao što su spol, invaliditet, socijalni status itd. Žene s invaliditetom često se suočavaju s višestrukim
preprekama, jer su izložene i diskriminaciji na osnovi spola i zbog invaliditeta, što utiče na njihovu
inkluziju u društvo i tržište rada. Pravni okvir za ravnopravnost definisan je Ustavom Republike
Slovenije, Zakonom o izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom i Zakonom o ravnopravnosti
žena i muškaraca. Međutim, uprkos ovim zaštitnim mehanizmima, u praksi i dalje postoje izazovi
poput otežanog pristupa zaposlenju, nižih plata, ograničenih mogućnosti za napredovanje i nedostatka
prilagođenih uslova rada. Kvalitativno istraživanje analizira strukturirane intervjue s deset uspješnih
žena iz Slovenije koje imaju različite oblike invaliditeta. Ispituje njihova iskustva s rodnom i
invaliditetnom diskriminacijom. Njihov uspjeh u poslu i životu ne znači da nisu bile izložene
diskriminaciji, već da su razvile efikasne strategije za njeno prevazilaženje. Cilj istraživanja bio je
ispitati te strategije, razumjeti mehanizme otpora i učiti iz njih kako bi se poboljšala inkluzija žena s
invaliditetom u društvo. Rezultati su pokazali da žene s invaliditetom u Sloveniji ne percipiraju
diskriminaciju na osnovu spola, ali u velikoj mjeri na osnovu invaliditeta. Navode sažaljenje,
patronizirajući odnos, dovođenje u pitanje njihove sposobnosti, ograničavanje obrazovnih mogućnosti
te prepreke koje dolaze i od samih osoba s invaliditetom. Njihove strategije uspjeha zasnivaju se na
predanom radu, odricanju, upornosti, volji, tvrdoglavosti, fokusiranju na sebe bez obzira na
predrasude i stereotipe te izgradnji što veće samostalnosti i nezavisnosti u društvu. Također ističu
pomoć pojedinaca koji su prepoznali njihov potencijal i talent te vjerovali u njih. Predložena rješenja
za poboljšanje položaja žena s invaliditetom uključuju više prilika za rad, finansijsku podršku (npr.
stipendije, projekte za osobe s invaliditetom) te pomoć u podizanju svijesti o pravima i mogućnostima.

OSNAŽIVANJE STUDENTICA U VISOKOM OBRAZOVANJU: PREVAZILAŽENJE RODNIH NEJEDNAKOSTI U AKADEMSKOM SAMOPOUZDANJU I PROFESIONALNIM ASPIRACIJAMA

2025-10-02T13:37:25+02:00

Rad istražuje položaj studentica u visokom obrazovanju kroz analizu rodnih nejednakosti u
akademskom samopouzdanju i profesionalnim aspiracijama, sa fokusom na faktore koji doprinose
ovim razlikama i mogućnostima za osnaživanje studentica. Istraživanje je provedeno na uzorku od 280
studenata (150 studentica) na četiri fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, primjenom kombinovanog
metodološkog pristupa. Kvantitativni dio istraživanja uključivao je primjenu dvije validirane skale,
dok je kvalitativni dio obuhvatao 4 fokus grupe sa 32 učesnika i intervjue sa 15 članova nastavnog
osoblja. Rezultati pokazuju da, uprkos jednakom ili boljem akademskom uspjehu, studentice pokazuju
značajno niže akademsko samopouzdanje u odnosu na studente, posebno u prirodno-matematičkim i
tehničkim disciplinama, gdje veličina efekta prelazi 1.0. Ova nejednakost u samopouzdanju povezana
je sa nižim profesionalnim aspiracijama i manjom vjerovatnoćom za prijavljivanje na rukovodeće
(liderske) pozicije, što potvrđuju i rezultati istraživanja koji pokazuju da je akademsko samopouzdanje
najsnažniji prediktor profesionalnih aspiracija (β=0,43, p<0,001). Identifikovani su ključni faktori
koji doprinose ovom fenomenu: stereotipne poruke u akademskom okruženju, nedostatak ženskih
uzora među nastavnim osobljem, nesvjesne predrasude u ocjenjivanju i savjetovanju, te razlike u
studentskim interakcijama tokom nastave. Rad zaključuje da visokoškolske institucije mogu značajno
doprinijeti osnaživanju studentica kroz implementaciju ciljanih intervencija koje rješavaju prepoznate
barijere, uključujući mentorske programe, promjene u pedagoškim praksama, osvještavanje i
edukaciju nastavnog osoblja, te promociju razvojnog načina razmišljanja među studenticama.

DIGITALNO NASILJE NAD ŽENAMA

2025-10-14T21:08:43+02:00

Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama predstavlja pojavu pod kojom se
podrazumijeva širok dijapazon nasilnih radnji i nedozvoljenih ponašanja koje se vrše nad ženama i
djevojčicama na internetu ili online prostoru. To svakako uključuje korištenje digitalnih tehnologija,
odnosno informaciono-komunikacionih tehnologija što, u prvom redu, podrazumijeva upotrebu
pametnih telefona, računara i drugih informatičkih uređaja. Svaka od tih nedozvoljenih radnji i
ponašanja ima zajednički element, a to je da štetno utiču na integritet osobe prema kojoj su
usmjerene, a nerijetko ovaj vid nasilja može biti okidač i za nasilje van interneta. Granice između
virtuelnog i realnog svijeta su odavno pomjerene što već odavno ima za posljedicu da se nasilje
preselilo iz jedne dimenziju u drugu. Nasilja koje se dešava online, ponekad može da ostavi dublje i
teže posljedice na osobu na koju je usmereno od posledica relanog nasilja, dok normativa još uvijek
ne prati ove trendove. Upravo iz navedenog razloga, u ovom radu će biti obrađeni elementi i oblici
digitalnog nasilja nad ženema i djevojčicama, ali i sagledani pravni nedostaci u smislu efikasnog
procesuiranja krivičnih djela koji prepoznaju digitalnu dimenziju.

SOCIOLOŠKE DIMENZIJE POLOŽAJA ŽENA U SPLITU: PERSPEKTIVE I IZAZOVI SUVREMENOG DRUŠTVA

2025-09-03T10:54:03+02:00

Iako su žene kroz povijest bile u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce, suvremeno
društvo donijelo je značajne promjene u pogledu njihovih prava i sloboda. Žene danas, više nego ikad,
nastoje postići ravnopravnost na tržištu rada i u društvu u cjelini. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati
stavove građana Splita i okolice o položaju žena u suvremenom društvu. U radu su prikazani rezultati
istraživanja provedenog 2022. godine, metodom ankete na uzorku od 300 ispitanika u dobi od 18 do
65 godina. Podaci pokazuju da, iako žene imaju veći društveni utjecaj nego u prošlosti i iako je
patrijarhalno okruženje sve rjeđe, više od polovice ispitanika smatra da žene još uvijek nisu
ravnopravne muškarcima. Većina ih drži da bi žene i muškarci trebali jednako financijski doprinositi
kućanstvu te da žena ne bi trebala biti isključivo kućanica. Također, prema mišljenjima većine
ispitanika žene i muškarci, unatoč istom stupnju obrazovanja, nemaju jednake mogućnosti na tržištu
rada, te bi žene prilikom zapošljavanja trebale imati jednake šanse kao i muškarci, što uključuje i
intervjue bez pitanja o obiteljskim i bračnim planovima. Iako je veliki broj ispitanika svjedočio nekoj
vrsti diskriminacije žena na radnom mjestu, većina nikada nije sudjelovala u prosvjedima za ženska
prava niti se informirala o aktivnostima feminističkih udruga.

ŽENE U MUŠKIM POSLOVIMA

2025-10-10T13:46:12+02:00

Tema rada je analiza brojnih poteškoća sa kojima su se žene suočavale kroz istoriju pri
ulasku u tradicionalno „muška“ zanimanja, kao i postepeno osvajanje sve više prostora u različitim
sektorima. Industrije poput građevinarstva, inženjerstva, IT sektora, vojske, policije, avijacije i dr.
dugo su bile rezervisane za muškarce, ali su žene dokazale svoju sposobnost i kompetentnost, često
postižući zapažene rezultate. Cilj rada je ukazati na prisustvo i značaj žena u tradicionalno muškim
profesijama, identifikovati prepreke s kojima se suočavaju, te istražiti promene u percepciji i
društvenim normama koje oblikuju njihov položaj na tržištu rada. Posebna pažnja posvećena je
inicijativama i politikama koje doprinose većoj rodnoj ravnopravnosti u ovim strukama. U radu se
razmatraju sledeće teme: tradicionalna podela zanimanja prema polu koja se postepeno menja;
prepreke i izazovi s kojima se žene i dalje suočavaju; rodni stereotipi i diskriminacija koje otežavaju
profesionalno napredovanje; značaj edukacije, politika jednakih zarada i rodne osetljivosti u radnim
okruženjima kao ključni faktori za povećanje broja žena u „muškim“ zanimanjima. Posebno su
istaknuti primeri uspešnih žena koje služe kao inspiracija i dokaz da kompetencije ne zavise od pola.
Metodološki okvir obuhvata desk analizu literature i obradu statističkih podataka. Induktivnom
metodom analiziraju se lični primeri autorke, kao i drugih žena koje rade u ovim profesijama.
Komparativno se ispituju politike različitih država i organizacija koje podstiču rodnu ravnopravnost u
radnom okruženju. Zaključuje se da, iako su društveni uslovi postali egalitarniji, žene i dalje nailaze
na prepreke kao što su rodne predrasude, diskriminacija, neravnopravna zarada, stakleni i sivi plafon,
kao i izazovi u balansiranju privatnog i poslovnog života. Promene u zakonodavstvu, inicijative za
ekonomsko osnaživanje žena i veća vidljivost uspešnih žena u ovim oblastima mogu doprineti
smanjenju rodnog jaza. Njihovo prisustvo donosi raznolikost, inovacije i nove perspektive, čineći
radno okruženje kvalitetnijim, a društveni progres neizbežnim. Dugoročno, obrazovanje i promena
društvenih stavova ključni su za postizanje pune ravnopravnosti u svim profesijama.

IZAZOVI MENTALNOG ZDRAVLJA: RODNO SPECIFIČNE PERSPEKTIVE

2025-09-24T12:31:16+02:00

Muškarci i žene značajno se razlikuju u percepciji, kliničkoj prezentaciji, traženju pomoći i
liječenju poteškoća mentalnog zdravlja. Žene se suočavaju s većim stopama depresije, anksioznosti,
poremećaja prehrane i komorbiditeta, dok su muškarci skloniji konzumiranju supstanci, poremećajima
osobnosti i kontrole impulsa. Žene dominantno traže pomoć na razini primarne zdravstvene zaštite,
dok su muškarci češće hospitalizirani, često zbog problema povezanih s alkoholom. Razlike su također
očite u društvenim i obrascima ponašanja pojedinaca s poremećajima uporabe droga.
Metode: U radu se prezentiraju rezultati provedene analize podatke o izvanbolničkom liječenju iz
vlastite baze podataka i standardiziranog TDI 3.0 upitnika. Trendovi su analizirani prema vrsti
poremećaja, spolu i dobnoj skupini, od mlađih do starijih odraslih osoba, kako bi se procijenilo
trenutačno stanje i potrebe.
Rezultati: Petogodišnja analiza trendova otkriva da je više žena zatražilo liječenje u većini dobnih
skupina, prvenstveno zbog poteškoća s mentalnim zdravljem. Tijekom pandemije došlo je do
značajnog porasta broja žena, osobito u dobi od 18 do 25 godina zbog anksioznih i stresnom
uzrokovanih poremećaja, ali i porasta depresije kod djevojaka mlađih od 18 godina. Starije žene
(65+) pomoć su tražile gotovo tri puta češće od muškaraca iste dobi, pretežno zbog psihoorganskih
poremećaja. Nasuprot tome je znatno veći udio muškaraca i manji broj žena u liječenju zbog
problema ovisnosti. Uočava se manji broj muškaraca u liječenju u usporedbi s razdobljem prije
pandemije, dok je retencija u tretmanu među ženama ipak veća.
Zaključak: Preventivni programi u zaštiti mentalnog zdravlja trebaju uzeti u obzir ne samo dobne već
i spolne karakteristike. Porast broja mladih žena koje traže liječenje ukazuje na potrebu ranijeg
probira i ciljane intervencije, osobito za depresiju. Inicijative bi također trebale biti usmjerene na
smanjenje stigme i motiviranje muškaraca da potraže pomoć. Jačanje preventivnih programa za
mlade i poticanje međusektorske suradnje ključni su za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju
ovisnosti.

(NE)VIDLJIVE ŽRTVE FEMICIDA U BOSNI I HERCEGOVINI, SRBIJI, SLOVENIJI, SJEVERNOJ MAKEDONIJI I HRVATSKOJ (2014–2024) – S POSEBNIM OSVRTOM NA BOSNU I HERCEGOVINU

2025-10-01T09:18:42+02:00

U Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sloveniji femicid još nije prepoznat kao posebno krivično
djelo, što žrtve čini institucionalno „nevidljivim”, dok je u Sjevernoj Makedoniji femicid inkriminisan
2023., odnosno u Hrvatskoj 2024., što ukazuje na kasniji, ali ipak postepeni korak ka priznavanju
ovog zločina kao zasebnog krivičnog djela. Zbog nedostupnosti podataka za Crnu Goru u periodu
2014–2018, ova država nije obuhvaćena analizom. Cilj ovog istraživanja bio je da se analiziraju i
uporede stope femicida u navedenim zemljama za period od 2014. do 2024. godine, koristeći podatke
o broju ubijenih žena prikupljene iz različitih izvora. Stope femicida izračunate su u okviru ovog
istraživanja. Rezultati t-testa ukazuju na statistički značajnu razliku u stopama femicida prije i poslije
pandemije COVID-19 u Bosni i Hercegovini, pri čemu je stopa bila viša nakon pandemije. ANOVA
test je pokazao statistički značajne razlike u stopama između pojedinih godina, dok regresioni model
nije identifikovao godine i pandemiju kao značajne prediktore, iako objašnjava 52,49% varijanse u
stopi femicida. Ovakav rezultat ukazuje na postojanje drugih faktora koji bolje objašnjavaju promjene.
U analiziranom periodu, najviša prosječna stopa femicida zabiljležena je u Srbiji, dok je najniža bila
u Hrvatskoj. Prognostički trend za Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku za 2025–2026. godinu se gotovo
poklapa, sa procjenom stope između 0,4 i 0,5. Ove stope su niže u odnosu na Sloveniju i Srbiju, dok je
za Bosnu i Hercegovinu, procijenjena najviša stopa femicida u istom periodu, približno 0,7. Poređenje
domaćih i UN podataka za Bosnu i Hercegovinu pokazuje slične prosječne vrijednosti, ali različite
trendove: domaći podaci ukazuju na blagi porast, dok UN podaci pokazuju stabilan trend, što ukazuje
na potrebu za harmonizacijom metodoloških okvira na nacionalnom i međunarodnom nivou.

STATUS NOVINARKI U BOSNI I HERCEGOVINI KROZ PRIZMU RODNE RAVNOPRAVNOSTI

2025-10-14T21:02:24+02:00

U savremenom društvu žene su se izborile za veću ravnopravnost, vidljivost i profesionalnu
afirmaciju, ali i dalje se suočavaju sa nizom izazova koji utiču na njihov položaj, posebno u medijskoj
industriji. Iako se mnoge novinarke bave afirmacijom rodne ravnopravnosti žena u našem društvu,
često upravo one nailaze na razne barijere i rodnu nesenzibilnost na raznim nivoima. Ovaj rad
istražuje status novinarki u Bosni i Hercegovini kroz prizmu rodne ravnopravnosti, analizirajući
prepreke sa kojima se susreću u redakcijama, strukturalne barijere u napredovanju te prijetnje i
pritiske kojima su izložene. Iako žene danas čine značajan dio novinarske profesije, njihov glas i
položaj i dalje je često marginalizovan u donošenju ključnih odluka, a pozicije moći, odnosno
vlasništvo u medijima, i uredničke funkcije uglavnom pripadaju muškarcima. Osim toga, novinarke su
nerijetko izložene verbalnim i fizičkim prijetnjama i napadima, posebno kada izvještavaju o temama
poput korupcije, ljudskih prava i politike. Neke od novijih vrsta prijetnji prema novinarkama su i
SLAPP tužbe i digitalno nasilje. Rad takođe razmatra društvene i porodične uloge žena koje utiču na
njihovu profesionalnu karijere u medijima, kao i feminističke perspektive koje propituju položaj žena u
novinarstvu. Kroz analizu podataka i iskustava novinarki rad ističe ključne prepreke, ali i potencijalne
strategije za poboljšanje njihovog položaja, uključujući mehanizme institucionalne podrške, bolje
zakonodavne okvire i jačanje solidarnih mreža unutar profesije. Cilj rada je pružiti dublji uvid u
izazove i mogućnosti koje žene u medijima imaju u kontekstu profesionalnog razvoja i rodne
ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini.

POLOŽAJ ŽENA U SUVREMENOM DRUŠTVU KROZ PRIZMU FEMICIDA

2025-09-02T13:40:31+02:00

Nasilje koje rezultira ubojstvom ili pokušajem ubojstva žene, ili pak nosi rizik počinjenja,
društvena je pojavnost koja ne poznaje granice država i predstavlja globalni problem. Njegovi
korijeni usko su povezani s društveno oblikovanim ulogama koje neko društvo smatra prihvatljivima
za žene ili muškarce, što se općenito uzevši naziva pojmom ”rod”. Femicid podrazumijeva ubijanje
žena zbog njihova spola i može poprimiti različite oblike, među ostalim, ubojstva kao rezultat nasilja
od strane intimnog partnera; mučenje i mizogino ubijanje; ubijanje u ime ”časti”; ciljano ubijanje u
kontekstu oružanog sukoba; ubojstva zbog miraza; ubijanje zbog seksualne orijentacije i rodnog
identiteta; ubijanje aboridžinskih i domorodačkih žena i djevojaka zbog njihova spola; čedomorstvo
ženskog djeteta i feticid povezan s odabirom spola; smrti povezane s genitalnim sakaćenjem; optužbe
za vještičarenje i druga rodno uvjetovana ubojstva povezana s organiziranim kriminalom, trgovinom
droge, trgovinom ljudima, itd. Osnovni cilj ovoga rada jest ispitati pojavne oblike nasilja nad ženama,
s naglaskom na femicid, oslanjajući se na analizu dostupne znanstvene i stručne literature, kako
domaće tako i inozemne. U metodološkom smislu, istraživanje se temelji na deskriptivnokomparativnom
pristupu, dok primjena kvalitativne metode i metode slučaja omogućuje poredbenopravni
prikaz zakonodavnih rješenja u odabranim državama članicama Europske unije. Kritičkom
analizom nastoji se sagledati postojeće stanje i odgovoriti na temeljno istraživačko pitanje: Jesu li,
posebice kroz zakonodavne izmjene, ostvareni značajni pomaci u rješavanju društvenog problema
femicida? Imajući u vidu rezultate istraživanja, po kojima se udio rodno uvjetovanog nasilja može
prevenirati, u radu se posebno naglašava uloga prevencije. Početni korak jest potreba za
osvješćivanjem ozbiljnosti problema femicida, što nedvojbeno zahtijeva multidisciplinarni i sinergijski
pristup čitavog društva. Ključnu ulogu tu imaju edukacija i izgradnja kulture dionika na svim
razinama, počevši već od vrtića, a zatim osnovne škole, uključujući osposobljavanje i jačanje
kompetencija djelatnika socijalne skrbi, pravosudnih tijela, policije i općenito praktičara u primjeni
propisa.

ZNAČAJ NEUROLINGVISTIČKOG PROGRAMIRANJA U PSIHOLOGIJI I PEDAGOGIJI

2025-10-10T13:39:00+02:00

Savremeni obrazovni sistemi sve više pažnje posvećuju neformalnom obrazovanju i
cjeloživotnom učenju. Javljaju se potrebe za novim načinima i metodama usvajanja znanja, bržim
rješavanjima problemskih situacija i korištenju znanja u te svrhe. Ovi izazovi nisu usmjereni samo na
obrazovanje nego i na sve druge djelatnosti u savremenom društvu. Neurolingvističko programiranje
(akronim NLP) je praktična disciplina koja obuhvata niz modela, tehnika i vještina za efikasno
razmišljanje i djelovanje, s ciljem povećanja korisnosti, proširenjem izbora i poboljšavanja
kvaliteta života. NLP proučava način na koji ljudi postižu uspjeh na najrazličitijim područjima
(proces modeliranja) i podučava ljude tim obrascima. Tako dobijeni obrasci, vještine i tehnike sve se
više koriste u obrazovanju, savjetovanju i poslovanju u ostvarivanju ubrzanog učenja, ličnog razvoja
i uspješnije komunikacije. Ova naučna disciplina sve veću primjenu ima u oblasti psihologije i
pedagogije posebno za bolje razmjevanje dječijeg razvoja i potreba, kao i lakšeg postavljanja ciljeva
u radu sa djecom, te razvoja pozitivne slike o sebi kod djeteta. U radu ćemo ukazati na najvažnije
karakteristike NLP i njegovu ulogu u razvoju ličnosti i obrazovanju djece.

PRISTUP KLASIČNOG LIBERALNOG FEMINIZMA ULOZI OBRAZOVANJA I VASPITANJA ZA PROMJENU POLOŽAJA ŽENA

2025-09-22T13:16:16+02:00

Obrazovanje predstavlja jedan od najmoćnijih mehanizama za postizanje rodne
ravnopravnosti u svim sferama društva. Tek sa pojavom feminizma i njegovog zahtjeva za utemeljenje
žene kao građanskog subjekta, obrazovanje je prepoznato kao jedan od važnih činilaca za promjenu
položaja žena, njihovu afirmaciju i emancipaciju. Borba za ostvarenje ovoga prava za žene bila je
duga i mukotrpna. U početnim nastojanjima feminizma, u čijim okvirima je najdominantnija teorijska
orijentacija klasični liberalni feminizam, istaknuti su zahtjevi za ostvarenjem jednakih prava žena i
muškaraca u pogledu učešća u javnom životu, među kojima je bio i zahtjev za ostvarenjem prava na
obrazovanje za žene. U ovome radu analiziraju se shvatanja o značaju obrazovanja i vaspitanja za
promjenu položaja žena najznačajnijih predstavnika klasičnog liberalnog feminizma (Olemp de Guž,
Meri Vulstonkraft, Herijet Tejlor Mil i Džon Stjuart Mil)

ULOGA IZABRANIH ŽENA – IZMEĐU STEREOTIPNIH OČEKIVANJA I REALNIH MOGUĆNOSTI

2025-10-01T08:59:12+02:00

Tokom poslednjih decenija je, i globalno i u Srbiji, znatno povećano prisustvo žena u političkim
institucijama, zahvaljujući zakonskim kvotama i drugim mehanizmima javnih politika za unapređenje
rodne ravnopravnosti. Zato pitanja učestvovanja, uloge i uticaja žena u procesu donošenja
odluka u politici predstavljaju važne aspekte savremenih demokratija.
Predmet ovog teksta je kritička analiza stereotipnog shvatanja uloge žena u politici koji ih
smešta u kontekst očekivanog/obaveznog zalaganja za rodno osetljive politike kao i bezuslovni
pacifizam. Politička zastupljenost žena nije više rezultat feminističke agende koja sadrži pomenute
stereotipe. Danas sve više žena učestvuje u politici i zauzima političke funkcije, čime doprinosi
donošenju odluka i oblikovanju društvenih politika nezavisno od ženskog pokreta i mimo stereotipnih
feminističkih očekivanja, najčešće u skladu sa političkim agendama stranaka njihove pripadnosti.
U tekstu se izlažu faktori od kojih zavisi njihov stvarni uticaj i zauzima se stav da nije
obavezno da aktivnosti poslanica budu uvek stereotipno orijentisane ka postizanju rodne
ravnopravnosti. Ističe se da povećanje broja žena u parlamentima može stvarno doprineti boljem
razumevanju i rešavanju pitanja koja se tiču žena, ali da to nije primarna obaveza izabranih žena.
Pripadnost ženskom rodu ne određuje primarno tip političkog ponašanja već pre svega
konkretna pozicija blizine ili udaljenost od procesa donošenja odluka. Aktuelne promene u društvu,
ekonomiji, kulturi i politici doprinose približavanju uloga žena i muškaraca, čineći žene kroz procese
rodnog egalizovanja, sve sličnijim muškarcima u smislu mogućnosti, prava, očekivanja i konkretnog
političkog ponašanja.
Zaključuje se da narodne poslanice imaju prava da se bave svim pitanjima kojima se bavi
Narodna skupština i da imaju obavezu da to rade maksimalno posvećeno i stručno. One nemaju
primarnu obavezu da im “ženska pitanja” uvek budu u fokusu interesa i aktivnosti. Eventualna
razočaranost dela ženske javnosti onim što mogu da smatraju neaktivnošću, čak izdajom izabranih
žena, najčešće je plod nerazumevanja njihovog položaja i stvarnih mogućnosti u dinamici skupštinskih
odnosa.

DIGITALIZOVANO UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA U SVRSI DRUŠTVENO-EKONOMSKOG RAZVOJA

2025-10-14T20:56:26+02:00

Cjelovito, koherentno upravljanje ljudskim resursima organizacije u cilju osiguranja
maksimuma dodane vrijednosti i najboljeg pozicioniranja za ostvarenje organizacijskih strategijskih
ciljeva, u širem smislu direktno vodi prema opštem društveno- ekonomskom razvoju i napretku. Jedna
od ključnih funkcija upravljanja ljudskim resursima jeste rasprostiranje različitih komponenti
strategijskog plana na sve zaposlene u organizaciji. Značajna funkcija upravljanja ljudskim resursima
može i treba da bude obezbjeđivanje informacije o strategijskoj spremnosti ljudskog kapitala – o tome
da li i u kolikoj mjeri raspoloživi ljudski resursi imaju zahtijevana znanja, vještine i motivisanost za
podržavanje i sprovođenje strategije organizacije. Nema efikasnog strategijskog upravljanja ljudskim
resursima bez podrške informacionih tehnologija i informacionih sistema. Razvoj informacionih
tehnologija i informacionih sistema dramatično mijenja upravljanje ljudskim resursima. Strategijska
spremnost informacionog kapitala (IT i sistema) je najsmislenija mjera vrijednosti informacionog
kapitala organizacije. Najviše se raspoloživost informacionog kapitala u upravljanju ljudskim
resursima mjeri nivom razvijenosti onlajn sistemima transakcione obrade, bilo da je riječ o modulu
nekog ERP sistema, ili da je riječ o HRIS-u (engl. Human Resources Information Systems). Druga
tehnologija, koja ima još veći strategijski značaj, je BI (Business Intelligence) tehnologija i DSS
sistemi podrške odlučivanja. Ovim naučnim radom pokušaće se steći nedostajuće informacije o
sadržaju i načinu upravljanja ljudskim resursima, u profitnom i neprofitnom sektoru, posmatranom u
kontekstu informacionih sistema. Interesantna su saznanja do kojih se dolazi istraživanjem i
preispitivanjem načina upravljanja ljudskih resursa u našoj užoj regiji- gradu.

ПРЕВЕНТИВНИ АКТИВНОСТИ КАКО УСЛОВ ЗА ОТКРИВАЊЕ И СУЗБИВАЊЕ НА СЕМЕЈНО НАСИЛСТВО

2025-10-10T13:26:55+02:00

Еволутивниот карактер на постмодерното општество не претставува
реторичко прашање на оваа теоретско-емпириска студија, туку реториката е насочена во
контекст на трансформација на општествените вредности, губење на традиционалните
вредности како и појавата на општествена аномија во постмодерната. Во контекст на оваа
студија е општествениот феномен на семејно насилство, при што приоритетот е ставен на
насилство над жената, во дисфункционалните семејства. Трансформацијата иницирана од
глобалните процеси во современото општество дополнително ја асцелерираа социјалната
стратификација, иницирајќи ја социо економската диспропорција помеѓу населението.
Општествената аномија во доцната постмодерна е евидентна преку нејзините индикатори
во контекст на губењето на општествените вредности и норми во општеството. Новиот
вредносен систем иницираше општествена еволуција, истиснувајќи ги вредностите како
емпатија, хуманост, толеранција, поддршка и меѓусебно разбирање. Преку оваа социолошка
студија ќе го согледаме влијанието на социоекономската положба како еден од факторите за
семејно насилство, при што приоритетот го ставам на физичкото насилство над жената.
При тоа накусо ќе се задржам на меѓународните документи, каде што посебен акцент
ставам на Истанбулската конвенција. Со оваа теоретско емпириска студија креираме една
социолошка перцепција за насилство врз жената во современото македонско општество,
како истото се третира и превенира од страна на државните институции и невладиниот
сектор.

PODSTICAJI ZA RAZVOJ ŽENSKOG PREDUZETNIŠTVA

2025-09-22T12:58:11+02:00

Mogućnost razvoja ženskog preduzetništva značajno utiče na samostalnost žena i
smanjivanje stope nezaposlenosti. Koji sve faktori utiču na razvoj preduzetništva žena i na koji način
se žene uspijevaju izboriti sa preprekama na koje nailaze prilikom pokretanja sopstvenog poslovnog
poduhvata, razmotrili smo kroz ovaj rad. Postavljena hipoteza glasi: „Institucionalna podrška je
razvijena kao instrument razvoja ženskog preduzetništva“. Kako bismo istražili stavove žena u
pogledu okruženja za pokretanje poslovnog poduhvata proveli smo istraživanje putem upitnika. Naš
rad obrađuje modele i faktore koji utiču na razvoj ženskog preduzetništva, te prikazuje rezultate
provedenog istraživanja.

IZAZOVI PRI USKLAĐIVANJU PORODIČNOG I PROFESIONALNOG ŽIVOTA ŽENA RADNICA POSMATRANI KROZ ANTIDISKRIMINACIJSKO I RADNO ZAKONODAVSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI

2025-10-14T20:50:58+02:00

Položaj žena na tržištu rada i u radnim odnosima znatno je nepovoljniji u odnosu na položaj
muškaraca, o čemu govore i brojni dostupni statističku pokazatelji. Žene su u znatno većoj mjeri
izložene različitim oblicima diskriminacije posebno u oblasti zapošljavanja i rada, te se u znatno većoj
mjeri u odnosu na muškarce susreću sa diskriminirajućim ponašanjem kako u samom postupku
zapošljavanja, tako i prilikom ostvarivanja prava i sloboda iz radnog odnosa, kao npr. prilikom
ostvarivanja prava na napredovanje i profesionalno usavršavanje, ostvarivanje prava na platu,
dopuste i slično, ali i kada su u pitanju uslovi i načini prestanka radnog odnosa. Imajući u vidu
navedeno, pitanje usklađivanja porodičnog života koji uključuje prije svega majčinstvo, brigu o djeci,
kući i brojne druge obaveze, i profesionalnog života koji obuhvata obrazovanje, zapošljavanje,
usavršavanje i posvećenost poslu, predstavlja iznimno složen problem sa kojim se susreću žene
radnice. U današnje vrijeme, žene su postale dvostruko ili, bolje rečeno, višestruko opterećene. Pred
njih se stavlja svojevrstan izbor između porodičnog i profesionalnog života, te im se nameću životne
odluke i izazovi koji nisu svojstveni muškarcima radnicima.

FEATURES OF MARITAL SATISFACTION AND RESILIENCE IN WOMEN WITH DIFFERENT LENGTH OF FAMILY LIFE

2025-10-01T08:46:21+02:00

This study is devoted to the problem of manifestations of marital satisfaction and resilience
in women with different length of family life. Resilience is an integral formation that reflects a person's
abilities and their ability to withstand difficulties and stressful situations. Studying the differences and
relationships in manifestations of resilience and satisfaction with family relationships in women with
different lengths of family life allows us to consider the resource potential of the individual, which
ensures marital satisfaction. The study involved 100 women, forming two separate groups: 1) a
group of women with 2 to 5 years of married life experience, aged 22 to 35; 2) a group of women with
6 to 15 years of married life experience, aged 28 to 43. The following methods were used to obtain
empirical results: 1) Marital Satisfaction Questionnaire by Yu.E. Aleshina, L. Ya. Gozman and E.M.
Dubovskaya; 2) Psychological Well-Being Scale by K. Ryff (adapted by T.D. Shevelenkova, P.P.
Fesenko); 3) Hardiness Test by S. Maddy (adapted by D.A. Leontiev, E.I. Rasskazova). The Mann-
Whitney U-test and Spearman's rank correlation coefficient were used as statistical analysis methods.
The results of the study of psychological well-being showed that women with a marriage experience of
2 to 5 years are characterized by a significantly higher level of psychological well-being, as well as
environmental management, while women with a marriage experience of 6 to 15 years are
characterized by a significantly higher level of meaningfulness of life, as well as the indicator on the
scale of “person as an open system”. It has been established that women with a marriage experience
of 2 to 5 years are characterized by a significantly higher level of involvement, risk acceptance and
overall resilience. The study found that there is a relationship between marital satisfaction and
resilience. There are specific differences in the manifestations of psychological well-being, marital
satisfaction, and resilience in women with different lengths of family relationships. As a result of the
study, recommendations are presented for the development of resilience and marital satisfaction in
women with different length of family life.

ПОЛОЖАЈ ЖЕНА У УСТАНОВАМА ЗА ИЗВРШЕЊЕ КРИВИЧНИХ САНКЦИЈА

2025-10-07T15:00:13+02:00

Положај жена у установама за извршење кривичних санкција се умногоме
разликује од положаја других осуђеникa. У раду аутори анализирају све специфичности
положаја жена у пенитенцијарним установама, имајући у виду позитивноправне акте (законе
и подзаконске акте), али и резултате раније спроведених истраживања у овој области у
Републици Србији до којих су аутори дошли прегледом криминолошке и пенолошке литературе.
Циљ рада је да се стручној и научној јавности укаже на потребу побољшања положаја жена у
пенитенцијарним установама у Републици Србији, што је неопходан предуслов њихове успешне
ресоцијализације.

DVOJNA DILEMA: OČEKIVANJA NASPRAM STVARNOSTI ZA ŽENE NA LIDERSKIM POZICIJAMA

2025-09-22T12:48:59+02:00

Žene na liderskim pozicijama suočavaju se sa stalnom „dvostrukom dilemom“—od njih se
očekuje da budu i snažne i empatične, odlučne, ali i dopadljive. Ova kontradiktorna očekivanja
stvaraju strukturne barijere, otežavaju napredovanje u karijeri i povećavaju stres na radnom mestu.
Rodni stereotipi i dalje oblikuju percepciju liderstva, otežavajući ženama pristup procesima donošenja
odluka. Istraživanja u Republici Severnoj Makedoniji pokazuju da su povećane kvote političke
zastupljenosti žena, ali su mogućnosti za liderske pozicije i dalje ograničene, posebno u izvršnoj
vlasti. Žene često ulaze u politiku kasnije u životu, obrazovanije su od svojih muških kolega i
suočavaju se s izazovima balansiranja između posla i porodičnih obaveza, što kod muškaraca nije
toliko izraženo. Društvene norme i dalje ženama nameću nesrazmernu odgovornost za brigu o
porodici, dodatno otežavajući njihov profesionalni razvoj. Kako bi se istražili ovi izazovi, biće
sprovedeno istrazivanje koje će kombinirati anketu i intervjue sa ženama na liderskim pozicijama.
Anketa će ispitivati ulogu mentorstva, prepreke u liderstvu i efikasnost programa podrške, dok će
intervjui pružiti dublji uvid u lična iskustva i strategije za prevazilaženje rodnih prepreka. Istrazivacka
hipoteza je da mentorstvo igra ključnu ulogu u podršci ženama liderima, poboljšavajući njihovo
samopouzdanje, karijernu mobilnost i otpornost na institucionalne prepreke. Strukturisani mentorski
programi unutar političkih partija, kompanija i civilnog društva mogu pomoći u razvijanju liderskih
veština i širenju profesionalnih mreža. Ova analiza naglašava mentorstvo kao ključni mehanizam za
razbijanje rodnih ograničenja u liderstvu i stvaranje inkluzivnijeg okruženja u kojem žene mogu
autentično voditi.

ДОЖИВОТНИ ЗАТВОР КАО ОШТРА РЕАКЦИЈА СУДОВА НА НАЈТЕЖЕ ОБЛИКЕ НАСИЉА НАД ЖЕНАМА У РЕПУБЛИЦИ СРБИЈИ

2025-10-14T20:45:56+02:00

Људски живот је природно право сваког човека и највећа људска вредност коју
нико нема право да му одузме. У савременом друштвеном тренутку насиље над женама са
најтежом последицом у виду лишења живота жене не јењава упркос интервенцијама државе
које се огледају у прописивању најтежих казни за оваква кривична дела. Рад се бави темом
постојеће законодавне регулативе најтежих облика насиља против живота и тела жене у
ситуацији када у Републици Србији није предвиђен фемицид као посебан облик кривичног дела
извршеног над женама. У раду се анализира и казна доживотног затвора која је уведена у
кривично законодавство 01.12.2019.године као самостална казна поред постојеће временски
ограничене казне затвора. Анализира се и пракса Европског суда за људска права и усвојени
стандарди по питању казне доживотног затвора. Обзиром да се казна доживотног затвора
може изрећи за најтежа кривична дела против живота и тела извршена према женама
након 01.12.2019.године, у раду је дата анализа судске праксе за кривична дела извршена након
овог датума и дат је преглед свих донетих правноснажних пресуда у којима је изречена казна
доживотног затвора кроз околности предмета и разлоге судова да се определе за изрицање
ове најтеже казне учиниоцима кривичних дела. Циљ рада је да упозна општу, као и научно –
стручну јавност са изазовима који су судови имали по питању креирања казнене политике за
најтежа кривична дела извршена према женама у границама постојећег законодавног оквира
водећи рачуна да се изреченом казном може остварити сврха кажњавања.

STAVOVI BUDUĆIH ODGOJITELJA/ICA O RODNIM ODNOSIMA U ODGOJNO – OBRAZOVNOM PROCESU

2025-09-25T13:00:06+02:00

Rod se u današnje vrijeme sve više prepoznaje kao važan dio društvene stratifikacije u svim
društvima i svim kulturama. Usprkos razvoju tehnologije i modernizaciji u našem društvu, još uvijek
možemo prepoznati nepisana pravila prihvatljivog ponašanja za muškarce i za žene. Budući da sustav
odgoja i obrazovanja može biti jedan od ključnih čimbenika u određivanju neravnopravnosti u
društvu, cilj je ovog istraživanja ispitati stavove budućih odgajatelja /ica o rodnim odnosima u
odgojno obrazovnome procesu. Ispitana je svijest budućih odgajateljica, studentica stručnog,
preddiplomskog i diplomskog studija predškolski odgoj na Sveučilištu u Mostaru o rodnoj jednakosti u
ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, te njihovom interesu za pitanje ravnopravnosti spolova u
društvu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da buduće odgajatelji/ce iskazuju rodno egalitarne
stavove po pitanju uloga muškaraca i žena u društvu, te iskazuju i relativno visoku svijest o rodnoj
jednakosti na području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

ŽENSKA KOT STEBER ENOSTARŠEVSKE DRUŽINE

2025-10-07T09:57:34+02:00

Vloga žensk v enostarševskih družinah je ključna in pogosto zelo zahtevna. Ženske v teh
družinah pogosto prevzamejo dvojno vlogo – vlogo starša, ki nudi ljubezen in vzgojo, ter vlogo glavne
finančne in organizacijske skrbnice. Pogosto se srečujejo z izzivi, kot so usklajevanje dela z
družinskimi obveznostmi, finančne težave ter iskanje čustvene podpore. Poleg tega igrajo pomembno
vlogo pri oblikovanju stabilnega in ljubečega okolja za otroke, kar je lahko izjemno težavno v
okoliščinah brez podpore drugega starša. Pogosto morajo biti tudi vzor svojim otrokom, saj jih učijo
pomembnosti vztrajnosti, odgovornosti in obvladovanja stresnih situacij. Osredotočili se bomo na
pomen družbene strukture in vpliv patriarhata na življenje žensk v enostarševskih družinah. Cilj je
osvetliti, kako družbene norme in spolna neenakost oblikujejo izkušnje žensk ter kako lahko
feministična perspektiva prispeva k razumevanju teh izzivov. Raziskali bomo tudi pomen socialnih
mrež in podpornih sistemov pri spopadanju z izzivi enostarševskih družin. Namen je izpostaviti ključne
vire podpore, ki omogočajo ženskam lažje usklajevanje starševstva, dela in drugih obveznosti.
Posvetili se bomo še vplivu širšega okolja na stabilnost in dobrobit enostarševskih družin. Cilj je
preučiti, kako različni dejavniki okolja vplivajo na vlogo žensk in njihovo sposobnost ustvarjanja
stabilnega mikro in makrookolja za otroke.

NEOTKRIVENOST NASILJA U PORODICI U OKOVIMA TIŠINE - TAMNA BROJKA

2025-09-17T15:27:55+02:00

U radu se aktualizira pitanje blagovremenog otkrivanja postojanja krivičnog djela nasilje u
porodici sa posebnim osvrtom na kompleksnost prikupljanja inicijalnih saznanja koja ukazuju na
postojanje osnova sumnje kao materijalnopravnog uslova za pokretanje i sprovođenje istrage, te
prikupljanja potrebnih dokaza u fazi istrage. U tom smislu, prepoznati i naglašeni su najvažniji ili
ključni uzroci neprijavljivanja ovog krivičnog djela koje je neophodno otkloniti ili bar reducirati.
Nasilje u porodici nije privatna ili intimna stvar aktivnog i pasivnog aktera (nasilnik-žrtva) već
autonomno i samostalno krivično djelo sa propisanom krivičnopravnom sankcijom. Blagovremeno i
efikasno otkrivanje i dokazivanje ovog krivičnog djela neposredno zavisi i od stručne osposobljenosti
i specijaliziranosti nadležnih organa i subjekata, odnosno lica kojima su povjerena ovlaštenja na
planu primjene zakona (policija, tužilaštvo, sud, služba socijalne zaštite i dr.). S tim u vezi, prema
oštećenom, odnosno žrtvi izvršenja ovog krivičnog djela potrebno je iskazati poseban protektivni
odnos i senzibilitet u vezi adekvatnog tretmana, poštovanja ličnog dostojanstva, te pružanja adekvatne
pomoći i raznih oblika podrške, kako bi se izbjegla dodatna viktimizacija.

POLOŽAJ ŽENSK V IZOBRAŽEVANJU, INŽENIRSTVU IN ŠPORTU

2025-10-14T20:39:31+02:00

V sodobnem svetu se vloga žensk nenehno izboljšuje. Izboljšave prinašajo številne izzive in
priložnosti. Kot inženirka računalništva s petnajstletnimi izkušnjami v gospodarstvu, in sedaj kot
učiteljica računalniške stroke, imam vpogled v izzive, s katerimi se soočajo ženske na področju
inženirstva in izobraževanja. Prikazana bo vloga žensk v izobraževanju in inženirstvu, s poudarkom na
njihovem prispevku k informacijski tehnologiji in tudi športu. Izobraževanje je ključnega pomena za
opolnomočenje žensk in njihovo enakopravno udejstvovanje v družbi. Kljub napredku še vedno
obstajajo ovire in izzivi, ki preprečujejo polno udeležbo žensk v izobraževalnem procesu, zlasti na
področjih, kot so znanost, tehnologija, inženirstvo in matematika. Kot učiteljica računalniške stroke
opažam, da je potrebno več spodbud za dekleta, da se odločijo za študij za inženirske poklice. Ženske v
informacijski tehnologiji se soočajo s številnimi izzivi, vključno z diskriminacijo in pomanjkanjem
enakih možnosti. Kljub temu so ženske v informacijski tehnologiji dokazale svojo sposobnost in
prispevale k pomembnim inovacijam. Moje izkušnje kot samostojna sistemska specialistka v
gospodarstvu so mi omogočile vpogled v to, kako lahko ženske soočijo in premagajo te ovire in
dosežejo uspeh. Kot košarkarica sem se soočala z izzivi, ki jih prinaša športna kariera predvsem v
usklajevanju športnih in poklicnih obveznosti. Šport je pomemben za razvoj discipline, timskega dela
in vodstvenih sposobnosti, kar je koristno tudi v poklicnem življenju. Tudi v športu še vedno obstajajo
velike razlike med moškim in ženskim športom. Še vedno ostajajo številni izzivi, kot so nasilje nad
ženskami, mobing in digitalno nasilje. Te teme je potrebno skozi izobraževanje približati čim širši
populaciji in doseči zavedanje o medsebojni enakosti.

DIGITAL VIOLENCE AGAINST WOMEN IN THE MODERN ERA: DISSEMINATION OF INTIMATE OR MANIPULATED CONTENT WITHOUT CONSENT

2025-09-25T12:50:19+02:00

Digital violence against women has become a pervasive issue in the modern era,
manifesting in various forms, including the non-consensual dissemination of intimate or manipulated
content. This phenomenon reflects the intersection of technological advancements with deeply
entrenched gendered power imbalances, causing profound psychological, social, and legal
repercussions for victims. This study explores the multifaceted dimensions of digital violence, focusing
on the unique challenges posed by the dissemination of intimate content without consent. By analyzing
the historical evolution of technology’s role in perpetuating violence, this paper contextualizes the
emergence of digital violence and highlights the gaps in legal frameworks and societal responses.
Emphasizing the victimological aspects, it underscores the urgent need for comprehensive prevention
strategies, legal reforms, and technological interventions. Ultimately, this study aims to contribute to
a more nuanced understanding of digital violence against women, fostering actionable insights to
combat this pressing issue in an increasingly digital society.

SPECIFIČNOSTI IZVRŠENJA VASPITNE MJERE UPUĆIVANJE U USTANOVU ZAVODSKOG TIPA IZREČENE MALOLJETNIM IZVRŠITELJKAMA KRIVIČNIH DJELA U CRNOJ GORI

2025-10-07T09:49:40+02:00

Tema ovog rada bavi se specifičnostima izvršenja vaspitne mjere upućivanja u ustanovu
zavodskog tipa maloljetnih izvršiteljki krivičnih djela u Crnoj Gori. Zakonodavni okvir u Crnoj Gori
predviđa posebnu zaštitu i tretman maloljetnika koji su počinili krivična djela i ne postoje razlike u
pristupu maloljetnim ženskim izvršiteljkama u odnosu na muške maloljetne prestupnike. Specifičnost
izvršenja vaspitne mjere upućivanja u ustanovu zavodskog tipa ogleda se u tome što maloljetne
izvršiteljke krivičnih djela vaspitnu mjeru upućivanje u ustanovu zavodskog tipa izvršavaju u
Odjeljenju za žene u okviru Zatvora za duge kazne. Nedopustivo je da dijete – maloljetnik, vaspitnu
mjeru izdržava u zatvoru i to sa odraslima. Ovakav tretman nije u potpunosti u skladu sa svrhom
krivičnih sankcija a to je da se pružanjem zaštite i pomoći maloljetnim učiniocima krivičnih djela,
vršenjem nadzora, opštim i stručnim osposobljavanjem i razvijanjem lične odgovornosti, obezbijedi
vaspitanje i pravilan razvoj, sa ciljem da ubuduće ne vrše krivična djela.

TRUDNOĆA U ADOLESCENTNOM PERIODU: DRUŠTVENI OKVIR, UZROCI I TRENDOVI

2025-10-14T21:22:45+02:00

Sa aspekta javnog zdravlja, period adolescencije karakteriše sklonost ka rizičnom
seksualnom i reproduktivnom ponašanju. Adolescente trudnoće predstavljaju javno zdravstveni i
društveni izazov koji je podjednako zastupljen u zemljama u razvoju, kao i u razvijenim zemljama.
Svetska zdravstvena organizacija navodi podatak da od ukupnog broja trudnoća 11% čine trudnoće
majki koje su u adolescentom periodu, odnosno uzrasta od 15 do 19 godina (WHO, 2024). Prema
dostupnim podacima u Republici Srbiji stopa rađanja adolescentkinja beleži pad poslednjih dvadeset
godina. U radu se analiziraju društveni okviri, uzroci i posledice trudnoća u adolescentnom periodu, i
osvetljavaju različiti diskursi i kontroverze koji prate ovu pojavu. Dat je i prikaz različitih statističkih
pokazatelja o adolescentnim trudnoćama, za Republiku Srbiju za period od 2015. do 2023. godine, uz
istovremeno razmatranje trendova i karakteristika adolescentnog rađanja. Brojni autori koji su se
bavili analizom i identifikacijom faktora rizika i posledica trudnoće u adolescentnom periodu,
najčešće navode složenost i međuuslovljenost brojnih faktora na socio-ekonomskom, individualnom i
zdravstvenom nivou. Autorke zaključuju da problemu trudnoće u adolescentnom periodu treba biti
posvećena dodatna pažnja u smislu adekvatnijih programa sistemske prevencije i pružanja socijalne i
institucionalne podrške populaciji koja je u adolescentnom periodu.

FEMICID KAO RODNO UTEMELJENO UBOJSTVO ŽENSKE OSOBE

2025-09-17T15:22:21+02:00

U radu se ukazuje na sve prisutnije nasilje nad ženama, koje iz dana u dan poprima neki
novi modus operandi. Žene postaju žrtve nasilja od strane svojih partnera, od strane bliskih im osoba,
od strane osoba koje su ih već zlostavljale, od strane osoba prema kojima se nalaze u podređenom
odnosu ili u odnosu zavisnosti, kao i u svim drugim slučajevima kada postoje okolnosti koje ukazuju
na činjenicu da se radi o rodno utemeljenom nasilju. Femicid je najekstremniji oblik rodno
uvjetovanog nasilja prema osobama ženskog spola. Hrvatski zakonodavac napravio je veliki iskorak i
izdvojio femicid kao poseban oblik teškog ubojstva zbog rodno utemeljenog ubojstva i progresije
najekstremnijeg oblika nasilja nad ženama. Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona
Republike Hrvatske, koji je na snazi od 02. aprila 2024. godine, u X Glavi pod nazivom „Kaznena
djela protiv života i tijela“, posebnim članom 111.a inkriminirano je novo kazneno djelo teškog
ubojstva „Teško ubojstvo ženske osobe“. Navedenim novelama Kaznenog zakona u članu 87. stavu 32.
rodno utemeljeno nasilje nad ženama definirano je kao nasilje koje je usmjereno na ženu zbog toga što
je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. Usvojena definicija usklađena je s Konvencijom Vijeća
Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U radu je napravljena
analiza kaznenopravnih odredbi femicida kao kaznenog djela i analiza i istraživanje femicida kao
rodno utemeljenog ubojstva ženske osobe u sudskoj praksi.

PRILAGODBA NA SAMAČKI ŽIVOT ŽENA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

2025-10-14T20:34:20+02:00

Rad prikazuje rezultate istraživanja o tijeku prilagodbe žena starije životne dobi na život bez
bračnog partnera - supruga, odnosno na samački život. U istraživanju je sudjelovalo 230 ispitanica u
dobi iznad 65 godina života u šest gradova Sisačko-moslavačke županije. Ispitanice su bile podijeljeni
u svije skupine. Prvu skupinu činile su žene starije životne dobi koje su ostale bez bračnog partnera -
supruga u vremenu do prije šest mjeseci (proces žalovanja još traje), a drugu skupinu činile su žene
starije životne dobi koje su ostale bez bračnog partnera - supruga u vremenu od tri godine i više
(proces žalovanja bi trebao biti dovršen). Istraživanje je provedeno tijekom 2024. godine. Na temelju
dobivenih rezultata pokazalo se da su se ispitanice obiju skupina teško prilagodili na samački život,
odnosno da procjenjuju svoju prilagodbu na život bez bračnog partnera - supruga lošom i vrlo lošom.
Nadalje, dužina života bez partnera ne utječe značajno na razinu uspješnosti prilagodbe, jer u obje
skupine ispitanica proces prilagodbe još traje i neizvjesnog je ishoda. Značajan utjecaj na navedeno
imaju ekonomske prilike i život nakon potresa s katastrofalnim posljedicama koji je rezultirao
sporijom dinamikom obnove u odnosu na očekivanja i potrebe opće populacije.

RAVNOTEŽA IZMEĐU PROFESIONALNOG I PRIVATNOG ŽIVOTA ŽENA

2025-09-25T12:31:28+02:00

Prisustvo žena u svim poslovnim sferama je sve zastupljenije počevši od ekonomskih do
političkih čime je pred žene stavljen izazov balansiranja između poslovnog i privatnog života.
Profesionalne obaveze, osim obavljanja tekućih poslova, uključuju i kontinuiranu fokusiranost,
odgovornost, prilagodbu i druge kompetencije koje se fizički ne mogu odvojiti, ali prožimaju
profesionalni i privatni život. Unatoč svim naporima, teško je odvojiti profesionalni život od
privatnog, jer iako posao završava u određenom vremenskom razdoblju, razmišljanja o obavezama i
poslovnim zadacima nastavljaju se cijeli dan. Žena se oduvijek smatrala ključnim osloncem porodice,
a iako je poslovno orijentirana i emancipirana, u privatnom životu je čekaju mnoge obiteljske obaveze
u kojima, radi obiteljske kohezije i sklada, mora biti prisutna i posvećena. S obzirom na navedeno cilj
istraživanja ovog rada usmjeren je na ispitivanje uspostavljanja ravnoteže između profesionalnog i
privatnog života kod žena.

MATI IN OTROK: POVEZANOST, IZZIVI IN PRILOŽNOSTI V SODOBNI DRUŽBI

2025-10-02T14:01:05+02:00

Pojem materine subjektivnosti in etike skrbi je ključnega pomena za razumevanje
kompleksnosti sodobnega materinstva. V zadnjih desetletjih so se razvile teorije, ki materinstvo
razumejo kot družbeni in etični izziv, ne le biološki proces. Materinstvo se oblikuje skozi prekinitve,
kjer skrbstvene zahteve prevladajo nad osebnimi željami in poklicnimi cilji, kar oblikuje materinsko
subjektivnost. Te prekinitve niso ovire, temveč pomembni trenutki, ki preoblikujejo identiteto matere in
vplivajo na njen etični angažma. Težave, ki jih povzroča sodobno materinstvo, so pogosto v nasprotju
z zahodnimi ideali individualne avtonomije in samouresničitve, saj materinstvo zahteva žrtvovanje, ki
postavi mater v relacijske vloge. V različnih kulturnih okoljih materinstvo doživljajo različno, nekje je
bolj individualizirano, drugje pa kolektivno. Ta kulturna variabilnost vpliva na izkušnje mater in
njihov odnos do vloge matere. Prekinitve v materinstvu niso zgolj motnje, temveč so ključne za razvoj
materinske identitete in povezavo z otrokom. Za razumevanje teh izzivov je pomembno prepoznati
potrebo po podpornih sistemih, kot so dostopno varstvo otrok in fleksibilni delovni pogoji, ki
podpirajo matere pri usklajevanju družinskih in poklicnih nalog. Te podpore so ključne za
preprečevanje stresa in izčrpanosti mater, kar ima dolgoročne koristi za dobrobit mater in otrok.

SOME THOUGHTS ABOUT BIOSECURITY, BIOSAFETY AND CRIMINAL LAW

2025-10-14T21:18:01+02:00

The study explores the intersection of biosecurity, biosafety, and criminal law in the context
of increasing biological threats in the 21st century. With the rise of pandemics, bioterrorism, and
accidental releases of pathogens, legal systems must adapt to new challenges. Criminal law plays a
central role in defining and punishing conduct that endangers public health and safety. However,
legal norms alone are insufficient without preventive measures, scientific collaboration, and
international cooperation. The study also discusses the socioeconomic impact of biological crises,
such as COVID-19, and their correlation with rising crime rates. It argues for a comprehensive legal
framework that integrates criminal accountability, education, and social policy to enhance societal
resilience against biological threats.

ŽENE KAO UČINIOCI I ŽRTVE KRIVIČNOG DELA NASILJA U PORODICI

2025-09-05T13:57:54+02:00

Modernizacijom društevnog života uloga žene je menjale svoj značaj u mnogim društvenim
sferama i segmentima, a posebno u porodici, od svoje umanjene i potčinjene uloge do socijalno
jednake i moderne, kakve je danas imaju. Porodica je bila i ostala osetljiva zona životnog postojanja,
imajući u vidu da se radi osnovnoj bazi življenja u kojoj treba da se odvija ljubav, postovanje i
sigurnost, ali se ipak, nažalost javljaju i mnoge disfunkcije koje utiču na njen opstanak. Kao jedna od
tih je krivično delo nasilje u porodici. Prva pomisao koja se javlja kada je reč o ovom krivično delu je
da ono vrše samo muskarci. Ipak, moderan život doneo je i nove trendove, a to je da se kao učinioci
ovog dela javljaju i žene. Autor se u radu bavi upravo ovom temom, kratkim osvrtom na krivično delo
nasilja u porodici u Republici Srbiji, a potom analizom položaja žena kao izvšioca i žrtve krivičnog
dela nasilja u porodoci u proteklih deset godina korišćenjem statističkog metoda u pravosudnoj
praksi. Na osnovu togu, autor donosi zaključak o dinamici zastupljenosti žena kao učinioca i žrtve
nasilja u porodici.

SAMOPOŠTOVANJE I PERFEKCIONIZAM KAO KORELATI PROVOĐENJA DIJETE KOD ADOLESCENTICA

2025-10-13T12:03:23+02:00

Jedna od važnih briga adolescenata danas je njihov tjelesni izgled i evaluacija privlačnosti.
Nezadovoljstvo tijelom i težnja za vitkosti, često kod adolecenatica inicira provođenje dijete, koja
udružena sa nekim psihološkim faktorima, može dovesti do poremećaja hranjenja. Problemi ishrane
predstavljaju značajan problem u svijetu. Efekti provođenja dijete manifestiraju se višestruko, i na
tjelesnom i na psihološkom planu, što je vrlo alarmantno i zabrinjavajuće. Najčešći poremećaji
hranjenja su: anoreksija nervosa i bulimia nervosa. Cilj rada je bio istražiti povezanost
samopoštovanja i perfekcionizma sa provođenjem dijete adolescentica. Istraživanje je provedeno na
prigodnom uzorku od 260 adolescentica, starosti od 15 do 18 godina. U radu su pored
sociodemografskog upitnika korištne sljedeće skale: Rosenbergova skala samopoštovanja (Rosenberg,
1965), skala perfekcionizma APS –R (Scale, Slaney i sar., 2001) i skala adolescentnog držanja dijete
(Patton i sar.,1997, prema Ambrosi Randić, 2001), sve skale su pokazale dobru pouzdanost u ovom
istraživanju. Rezultati su pokazali da je 55 % adolescentica provodilo ili provodi dijetu, utvrđene su
značajne dobne razlike u provođenju dijete. Samopoštovanje je značajan negativan korelat provođenja
dijete kod adolescentica dok maladaptivni pefekcionizam nije u značajnoj vezi. Sve ukazuje na potrebu
kreiranja preventivnih i interventnih programa koji bi najprije pomogli u edukaciji učenika i roditelja.

ULOGA ŽENE KAO PRIMARNOG STARATELJA U JEDNORODITELJSKOJ PORODICI: DRUŠTVENE IMPLIKACIJE

2025-09-24T15:38:09+02:00

Jednoroditeljske porodice postaju sve češći oblik porodične strukture u savremenom
društvu, a u većini slučajeva, žena preuzima ulogu primarnog staratelja. Ova uloga nosi sa sobom niz
izazova, uključujući ekonomske, emocionalne i socijalne aspekte, koji utiču ne samo na ženu već i na
razvoj deteta, kao i na šire društveno okruženje. Ovaj rad analizira faktore koji doprinose feminizaciji
jednoroditeljstva, ekonomske i psihološke posledice koje žene –staratelji doživljavaju, kao i na načine
na koje društvo može pružiti podršku ovim porodicama. Poseban akcenat stavljen je na pravni okvir
zaštite jednoroditeljskih porodica, dostupnost socijalnih usluga i uticaj rodnih stereotipa na
percepciju i status žene kao primarnog roditelja. Cilj rada je da pruži sveobuhvatan pregled problema
s kojima se suočavaju žene u ovoj ulozi i da predloži moguće smernice za poboljšanje njihovog
položaja u društvu.

ULOGA ŽENA U MEĐUKULTURALNOM DIJALOGU I TOLERANCIJI: ZANEMARENA PERSPEKTIVA

2025-10-02T13:42:09+02:00

Bosna i Hercegovina je država u kojoj su četiri monoteističke religije (pravoslavlje, islam,
katoličanstvo i judaizam) snažno prisutne u društvenom i kulturnom životu. Međukulturalni dijalog i
tolerancija kroz prizmu razumijevanja drugog i drugačijeg ključni su faktori za stabilnost i
prosperitet, ali se rodna perspektiva u tim procesima često zanemaruje. Ovaj rad, između ostalog,
analizira i ulogu žena unutar međukulturalnog dijaloga u BiH te njihovo učešće u međukulturalnim
inicijativama. Također, razmatra kako institucije oblikuju položaj žena u društvu i da li postoje
pomaci ka njihovoj većoj inkluziji u međukulturalni dijalog. Poseban fokus stavljen je na aktivnosti
koje promovišu međukulturalni dijalog i toleranciju, kao i na mogućnosti koje zajednice mogu pružiti
u kontekstu ravnopravnosti spolova. Ovim radom želi se ukazati na to koliko su žene prisutne u
procesima izgradnje tolerancije i međukulturalnog dijaloga u BiH te u kojoj mjeri mediji mogu
doprinijeti većoj inkluziji žena u ove procese.

CYBER NASILJE NAD ŽENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

2025-10-14T21:12:33+02:00

Cyber nasilje nad ženama u Republici Hrvatskoj postaje sve izraženiji problem s razvojem
digitalnih tehnologija i društvenih mreža. Uvođenje digitalnih tehnologija u svakodnevni život
omogućilo je nove načine komunikacije i povezivanja, ali istovremeno otvorilo prostor za zloupotrebu
i nasilje. Cyber nasilje uključuje različite oblike uznemiravanja, prijetnji, ucjena i narušavanja
privatnosti putem interneta, te povlačenje žrtve iz digitalnih i društvenih prostora čime se smanjuje
njihova vidljivost u javnom životu te ograničava profesionalni i osobni život. Jedan od najčešćih
oblika cyber nasilja u Hrvatskoj je online seksualno uznemiravanje. To uključuje neželjene seksualne
poruke, prijetnje objavljivanjem intimnih sadržaja te osvetničku pornografiju. Ovakvi napadi često
imaju ozbiljne posljedice, uključujući psihološki stres, anksioznost i depresiju, dok neke žrtve
doživljavaju društvenu stigmatizaciju, gube posao, doživljavaju sram i strah. Osim seksualnog
uznemiravanja, sve češći je i cyber stalking, doxxing i drugo. Hrvatska svojim zakonima tek
posljednjih godina ozbiljnije prepoznaje cyber nasilje kao ozbiljan društveni problem. Kazneni zakon
uključuje odredbe koje kriminaliziraju određene oblike digitalnog nasilja, poput stalkinga i
neovlaštenog snimanja, te distribucije sadržaja. Pravna praksa pokazuje da su kazne blage, a procesi
dugotrajni, zbog čega se žene ne odlučuju prijaviti nasilje. Institucije nisu dovoljno educirane ili
resursima opremljene za adekvatno rješavanje cyber nasilja. Civilne organizacije u Hrvatskoj igraju
važnu ulogu u podizanju svijesti i pružanju podrške žrtvama cyber nasilja. Određene organizacije
provode kampanje, nude pravnu i psihološku pomoć te zagovaraju bolje zakonodavne mjere. Unatoč
tome, problem ostaje raširen, a mnoge žene još uvijek ne znaju kako se zaštititi ili kome se obratiti za
pomoć. Kako bi se cyber nasilje nad ženama smanjilo, potrebna je sustavna reakcija koja uključuje
strože zakone i brže procesuiranje počinitelja, bolju edukaciju institucija i podizanje svijesti javnosti o
cyber nasilju. Kombinacijom tih mjera može se osigurati sigurnije digitalno okruženje za žene i
spriječiti daljnja cyber nasilja.

POSTMODERNIZAM U KONCEPTU NOVE KRIMINOLOGIJE

2025-09-05T12:57:18+02:00

Autorke u radu analiziraju uslove nastanka, razvoj i osnovne principe i karakteristike nove
kriminologije koja prevenciju kriminaliteta posmatra kao socijalno uslovljen, a ne samo kao
krivičnopravni fenomen. Kriminologija kao nauka ima smisla samo onda kada doprinosi
sveobuhvatnom proučavanju kriminaliteta, stalno revidirajući već postojeće pravce i mišljenja,
razvijajući nove pravce i učenja, a kroz verifikaciju već primjenjivanih rješenja. Nova kriminologija je
mjesto susreta teorije i prakse usmjerene ka jednom cilju – otkrivanju uzročnosti kriminaliteta na
nivou društva i na nivou pojedinca.

NEW RULES ON COMBATING CYBERVIOLENCE AGAINST WOMEN: LEGAL FRAMEWORKS AND POLICIES OF THE EUROPEAN UNION

2025-10-13T11:43:11+02:00

As a result of the increasing use of advanced technologies and the internet in everyday life
and activities, violence against women in the digital sphere has become a growing legal and social
issue at European Union level. In an effort to provide an adequate response to this growing challenge,
the Union has, in recent years, introduced comprehensive legal measures and policies aimed at
protecting women from various forms of digital violence. Among the most prominent forms are cyber
harassment, online stalking, gender-based hate speech, and the unauthorized sharing of intimate
content. This paper analyses the latest legal regulations adopted by the European Union to improve
the protection of women in the digital space, with a particular emphasis on the Directive on
Combating Violence Against Women and Domestic Violence. Directive represents the first legislative
act at the EU level that explicitly recognizes cyber violence as a form of gender-based violence. It
mandates that member states criminalize specific forms of digital violence, establish effective
mechanisms for victim protection, and ensure access to legal remedies. In analyzing the EU’s legal
approach to combating cyberviolence against women, special attention is given to the role of the
General Data Protection Regulation (GDPR) in safeguarding women’s privacy and security online, as
well as the Digital Services Act (DSA), which introducess stricter obligations on digital platforms to
remove illegal content and take preventive measures against cyberviolence. The objective of this paper
is to present the EU’s legal regulations and policies as a significant step forward in the context of
combating violence against women in the digital sphere, while also highlighting the challenges in
their implementation. Through an analysis of current policies and their impact, as well as the
experiences of the European Union Member States in the field of implementing legislative measures,
the paper highlights the importance of further developing integrated strategies that will ensure
comprehensive protection of women in the digital space at the EU level.

TRAD WIFE“ TREND U PATRIJARHALNOM DRUŠTVU: FEMINISTIČKA ANALIZA NJEGOVOG UTJECAJA NA ŽENSKU AUTONOMIJU U BRAKU

2025-09-24T13:18:23+02:00

Ovaj rad analizira feminističke poglede na brak, razmatrajući njegovu ulogu kao
potencijalnog instrumenta patrijarhalnog sustava za kontrolu žena i njihovih života, ali i kao moguće
područje ostvarenja sreće, neovisnosti i ravnopravnosti. Središnja su pitanja usmjerena na mogućnost
usklađivanja bračnih i obiteljskih obaveza s uspješnom karijerom te prilagodbu sve većim zahtjevima
kapitalističkog društva, koje ženama često nameće dvostruki teret – plaćenog rada i neplaćene skrbi.
Feministički diskurs propituje može li brak, u svojoj tradicionalnoj formi, doista podržavati
ravnopravnost između muškaraca i žena ili je i dalje duboko ukorijenjen u obrascima koji
ograničavaju žensku autonomiju. Posebna je pažnja posvećena rastućem trendu „traditional wife“
(„trad wife“), koji se putem društvenih mreža i blogova promovira kroz idealiziranu sliku žene kao
majke, kućanice i supruge posvećene isključivo zadovoljavanju potreba obitelji. Feministička kritika
upozorava da taj trend perpetuira patrijarhalne stereotipe, romantizira neravnopravan odnos moći te
zanemaruje stvarne probleme s kojima se žene suočavaju, poput ekonomske ovisnosti i obiteljskog
nasilja. Takvi narativi često prikrivaju ozbiljne oblike muškog nasilja nad ženama i umanjuju važnost
ekonomske i socijalne neovisnosti žena. Feministička teorija zagovara žensku autonomiju i pravo na
slobodan izbor – bilo da žene odabiru brak i obitelj ili odluče živjeti izvan tih okvira. Ona inzistira na
redefiniranju braka kao ravnopravnog partnerstva utemeljenog na uzajamnom poštovanju, podršci i
osobnom razvoju, umjesto na tradicionalnim hijerarhijskim modelima koji reproduciraju patrijarhalne
vrijednosti. Feministički diskurs također ukazuje na potrebu za sustavnim promjenama koje bi ženama
omogućile istodobno ostvarenje privatne sreće i profesionalnih ambicija. Teorijski dio rada temelji se
na analizama feminističkih autorica koje promišljaju ulogu braka unutar patrijarhalnih struktura, dok
se analitički dio usredotočuje na prikaz ženskih uloga u sadržajima na društvenim mrežama i
popularnim digitalnim narativima koji promoviraju „trad wife“ trend. Cilj je rada ponuditi odgovore
na pitanje kako postići ravnotežu između privatnog i poslovnog života te u kojoj su mjeri feministički
ideali ostvarivi u suvremenom kontekstu braka.

IDEOLOŠKE OSNOVE ULOGE PORODICE U BOSANSKOHERCEGOVAČKOM DRUŠTVU I ZAKONSKA REGULATIVA NASILJA U PORODICI

2025-10-02T12:40:55+02:00

Zakonska uređenost nasilja u porodici, jednog od najtežih problema sa kojim se sučava i
Bosna i Hercegovina, primarno zavisi od političkih struktura na koje u velikoj mjeri utiču i ideološki
postulati koji oblikuju odnos društva prema ulozi porodice. U prvom dijelu rada se istražuje uticaj
liberalizma, nacionalizma i religijskog fundamentalizma kao dominantih ideologija u funkcionisanju
Bosne i Hercegovine kao postkonfliknog društva i multietničke-religiozne zajednice. Liberalna
matrica donijela je jačanje ljudskih prava i sloboda, probudila feminizam (posebno borbu protiv
nasilja nad ženama), kroz insistiranje na pristupanje EU politička vlast je obavezana na donošenje
određenih zakona, ali prema svojim ciljevima i karakteru liberalizam slabi centralnu ulogu porodice u
društvu. Nacionalizam podstiče jačanje uloge porodice jer je ona i osnova nacije, uglavnom
tradicionalne porodice u kojoj se nasilje prećutkuje i objašnjava kao privatna stvar. Religijski
fundamentalizam, takođe, naglašava tradicionalnu ulogu porodice kao stuba društva, ali zatvorene,
religiozne porodice u kojoj žena ima uglavnom podređenu, obespravljenu ulogu. Jedna od najčešćih
predrasuda jeste da je porodica kao nukleus društva najbezbjednije mjesto, te da je kao takvu treba po
svaku cijenu sačuvati. Stoga je cilj drugog dijela rada dati jasnu analizu krivičnog djela nasilja u
porodici i porodičnoj zajednici, ukazujući na potrebne izmjene zakonske regulative na različitim
nivoima vlasti. Prema istraživanjima najčešće žrtve nasilja u Bosni i Hercegovini su žene. Shodno
tome poseban osvrt dat je na nasilje nad ženama, gdje se kroz prizmu sudske prakse, daje kritički osvrt
na oblike radnje izvršenja, a sve u cilju prevencije, sprečavanja i dokazivanja ovog krivičnog djela.
Ključne riječi: nasilje u porodici, Bosna i Hercegovina, ideologije

RESOCIJALIZACIJA ZATVORENIKA TIJEKOM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA, SA OSVRTOM NA OSUĐENE ŽENE

2025-10-14T21:05:17+02:00

Za resocijalizaciju možemo kazati da je to jedan proces osnaživanja osobe i njegove obitelji
kako bi se mogli uspješno nositi s iskustvom izdržavanja kazne zatvora te prilikom povratka u
zajednicu organizirati si život na društveno prihvatljiv način. Osim navedenog za uspješnu
resocijalizaciju i reintegraciju potrebna je podrška u zajednici za pojedinca i obitelj, te snažna
suradnja i razmjena informacija među svim relevantnim dionicima s naglaskom na one koji su
direktno uključeni u rad. Posebno valja naglasiti da rehabilitacijski pristup pretpostavlja
individualizaciju kazne svakog zatvorenika izradom pojedinačnog programa izvršavanja kazne
zatvora te provođenja niza specijaliziranih programa tretmana. Da bi se postiglo naprijed navedeno,
zakon propisuje provođenje općih i posebnih programa za zatvorenike u svrhu njihove resocijalizacije
i rehabilitacije. Kada govorimo o općim programima valja naglasiti da se oni odnose se na rad,
obrazovanje i organizaciju slobodnog vremena zatvorenika te provode se prema svim zatvorenicima,
dok posebni programi podrazumijevaju grupni i individualni psihosocijalni tretman zatvorenika te
odnose se na određene kategorije zatvorenika. Tema ovoga rada odnosi se na analizu resocijalizacije
zatvorenika tijekom njihova izdržavanja zatvorske kazne. Riječ je o vrlo aktualnoj problematici, koja
ima osobit značaj za neko društvo, a time i ekonomiju. Zatvorenici nakon izdržavanja zatvorske kazne
imaju drugačiji tretman od strane ostatka društva. Žene obično čine veoma mali dio ukupne zatvorske
populacije, iako je njihov broj u porastu u nekim zemljama. Prema ovim subjektima postoje određena
skeptična uvjerenja, koja dodatno otežavaju njihovu resocijalizaciju ili ponovno uključivanje u društvo
i svakodnevni život. U tu svrhu važno je, osim adekvatne rehabilitacije istih, provesti i učinkoviti
proces resocijalizacije.

POLOŽAJ ŽENA SA AUTIZMOM U DRUŠTVU

2025-09-02T13:46:57+02:00

Žene sa autizmom suočavaju se s brojnim izazovima u društvu, često zbog nedostatka razumevanja i prepoznavanja njihovih specifičnih potreba. Autizam se kod žena često manifestuje drugačije nego kod muškaraca, što dovodi do kasne ili pogrešne dijagnoze, otežavajući pristup adekvatnoj podršci. Društvena očekivanja i rodne uloge dodatno komplikuju njihovu integraciju, jer se od žena često očekuje da budu emocionalno izražajne i društveno prilagodljive. Obrazovni sistem i
tržište rada nisu uvek prilagođeni njihovim sposobnostima i specifičnostima, što dovodi do poteškoća
u zapošljavanju i finansijskoj nezavisnosti. Pored toga, žene sa autizmom su u većem riziku od socijalne izolacije, diskriminacije i zlostavljanja. Neadekvatna zdravstvena i socijalna podrška dodatno otežavaju njihov položaj. Kako bi se poboljšao kvalitet njihovog života, neophodno je podizanje svesti o specifičnostima autizma kod žena, prilagođavanje dijagnostičkih kriterijuma i unapređenje inkluzivnih politika u obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti. Osnaživanje žena sa autizmom kroz mreže podrške i adekvatne resurse može značajno doprineti njihovoj većoj društvenoj uključenosti i samostalnosti.

RODNO ZASNOVANO NASILJE U EMOTIVNIM VEZAMA KOD ADOLESCENTICA

2025-10-10T13:42:24+02:00

Cilj istraživanja je utvrditi prisustvo rodno zasnovanog nasilja u emotivnim vezama kod
adolescentica. Socijalne uloge žena od posebnog su interesa istraživača iz razloga što njihove uloge
doživljavaju najveću transformaciju, postaju sve brojnije i sve ih je teže uskladiti, a očekivanja vezana
uz realizaciju tih uloga postaju sve veća. Često se u interpretaciji muško-ženskih odnosa polazi od
rodnih uloga vijekovima prisutnih i naučenih tokom socijalizacije. S tim u vezi je i rodna
neravnopravnost kao dio historijskog naslijeđa, preuzeta i u porodičnom okruženju, što generira
duboko nezadovoljstvo žena. Uzorak ispitanika su činili studentice I-IV godine Edukacijskorehabilitacijskog
fakulteta. Istraživanje je provedeno tokom marta 2025. godine. Mjerni instrument je
kreiran posebno za potrebe istraživanja a odnosi na percepciju prisustva rodno zasnovanog nasila u
emotivnim vezama kod adolescentica. Rezultati su obrađeni frekvencijskom analizom. Rezultati
istraživanja pokazuju snažan uticaj tradicionalnih stavova na ovim prostorima po pitanju tlerancije na
rodno zasnovano nasilja.

NEUROANATOMSKI MEHANIZMI STRESA I NJEGOVE POSLJEDICE NA KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE ŽENA

2025-09-22T13:19:27+02:00

Psihosocijalni stres ima značajan uticaj na kardiovaskularno zdravlje, a žene su posebno
osjetljive na stresom izazvane kardiovaskularne promjene. Neuroanatomska osnova stresa uključuje
ključne moždane strukture, kao što su anteriorni cingularni korteks, amigdala i insularni korteks, koje
regulišu autonomni nervni sistem i hipotalamo-hipofizno-adrenalnu osovinu. Njihova uloga u obradi
stresa direktno utiče na kardiovaskularnu reaktivnost, pri čemu ponavljane i metabolički nesrazmjerne
reakcije mogu doprinijeti razvoju hipertenzije, ateroskleroze i velikih kardiovaskularnih događaja.
Ovaj rad analizira neuroanatomsku osnovu stresa i njegov uticaj na kardiovaskularni sistem žena, s
fokusom na obrasce kardiovaskularne reaktivnosti i dugoročne posljedice stresa. Posebna pažnja
posvećena je spolnim razlikama u percepciji i odgovoru na stres, pri čemu su žene sklonije
mikrovaskularnoj disfunkciji i upalnim procesima koji dodatno povećavaju kardiovaskularni rizik.
Razumijevanje ovih mehanizama može doprinijeti razvoju ciljanih strategija prevencije i liječenja.
Ključni pravci u budućim istraživanjima uključuju longitudinalne studije o uticaju hroničnog stresa na
vaskularno zdravlje kod žena, kao i evaluaciju personaliziranih terapijskih pristupa koji bi mogli
smanjiti negativne posljedice stresa na kardiovaskularni sistem.

MAJČINSTVO I KARIJERA: DINAMIKA USKLAĐIVANJA OBITELJSKIH I PROFESIONALNIH ULOGA U SUVREMENOM DRUŠTVU

2025-10-01T09:12:33+02:00

U posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do intenzivnog transformacijskog procesa unutar
obitelji. Tradicionalni patrijarhalni model, u kojem je otac bio pater familias i primarni ekonomski
oslonac obitelji, dok je majka bila primarno posvećena kućanstvu i odgoju djece, ustupa mjesto
modelu dvohraniteljske obitelji. U tom kontekstu, žena preuzima aktivnu ulogu u sferi rada, dok se
istovremeno očekuje ravnopravnija raspodjela kućanskih i roditeljskih obveza između oba roditelja.
Ipak, u suvremenom svijetu i dalje su prisutne društvene norme koje perpetuiraju uvjerenje da bi žene,
unatoč profesionalnim ambicijama, primarno trebale težiti ostvarenju majčinske uloge. Uloga majke u
svakom je društveno-povijesnom razdoblju imala različito određenje, a u suvremenom društvu postala
je kompleksnija nego ikad prije. Perspektive globalizma i digitalizma nerijetko promoviraju
idealiziranu sliku „supermajke“ – žene koja uspješno usklađuje karijeru, majčinske i supružničke
obveze, vođenje domaćinstva, društvenu emancipaciju, fizičku spremnost i atraktivnost te ženstvenost,
čime se stvara zahtjevan i nerealističan obrazac savršenstva koje žene „moraju“ ispuniti. Medijski
narativi dodatno perpetuiraju ovaj ideal, često ne uzimajući u obzir stvarne životne uvjete, čime
stvaraju snažan osjećaj krivnje kod žena koje nastoje balansirati profesionalni i obiteljski život, često
bez odgovarajuće institucionalne i društvene podrške. U takvim okolnostima, žene se suočavaju s
dilemom između „odgađanja“ obitelji radi karijere ili profesionalnih ambicija radi obiteljskih obveza.
Ovaj rad nastoji odgovoriti na pitanje je li moguće postići ravnotežu između dvostruke uloge koju žene
danas preuzimaju. Cilj ovog rada jest pružiti dublji teorijski uvid u suvremene izazove s kojima se
žene suočavaju u pokušaju usklađivanja profesionalnog i obiteljskog života, te analizirati kako
društvene, ekonomske i političke okolnosti oblikuju njihovu ulogu u obitelji i na tržištu rada.

PSIHOLOGIJA I MEDIJI - U INTERAKCIJI ODGOVORNOG INFORMISANJA

2025-10-14T20:59:36+02:00

Posebnu pažnju javnosti, psihologa i drugih stručnjaka izazivaju uticaji medija i novih
digitalnih medija . Stalno propitivanje relacija masovnih medija i uticaja na razvoj najosjetljivijeg
dijela populacije čini se bitnim segmentom komunikacije psihologije i medija. Relacije psihologije i
medija prati veliki broja istraživanja, posebno medijskog istraživanja, u kom se težište promiče od
problema potrošenog na praćenju medija do kompleksa problema recepcije emitovanih sadržaja
odnosno njihovog uticaja na djecu, Tako se umjesto restriktivnog medijskog uticaja sve više zagovara
specifičan edukacijski pristup ili sintagma odgoja za medije. Medijski odgoj, obuhvata sve relevantne
oblike korištenja masovnih medija od tehničkog umijeća baratanja medijima do selekcioniranja i
razumijevanja ponuđenih sadržaja. Odrastanje nove generacije u miljeu različitih medijiskih sadržaja
i njihovog potencijalnog uticaja, neminovno mijenja i njihovu percepciju. Istraživanja u svijetu
pokazuju da 40% djece u prvoj godini gleda tv ili druge video sadrzaje, a do kraja druge godine 90%
djece, kod 83% djece oko 6 godine tv ekrani su svakodnevnica, a doticaji sa interenetom kod djece do
6 godina oko 50%...Stoga rani doticaj sa svijetom digitalnih medija i njihova rastuća prisutnost
donosi brojne izazove roditeljima, vaspitačima, nastavnicima. Kako djecu i mlade u dobi intenzivnog
rasta i razvoja zastiti, su pitanja koja svakodnevno postavljamo. Dostupna istraživanja daju odgovore
o ulozi i uticaju digitalnih medija, ali nam ne daju odgovore kako će se dugoročni uticaji odraziti na
razvoj. Iako nam donose spoznaje o pozitivnom uticaju savremene tehnologije u ranom djetinjstvu,
donose nam takođe i spoznaje o značajnim rizicima. Stoga se dijalog psihologije i medija čini
neophodan u vremenu brzog razvoja digitalnih medija, kao najbržeg komunikacionog kanala prenosa
informacija, u cilju izbjegavanja medijskog sljepila i podrške medijskoj pismenosti svih.

MOGUĆNOSTI DIDAKTIČKO-METODIČKOG USAVRŠAVANJA NASTAVNIKA ZA PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG NASILJA: ANALIZA FOKUS GRUPA STUDENATA PEDAGOGIJE

2025-10-10T13:34:44+02:00

Didaktičko-metodičko usavršavanje nastavnika za prevenciju rodno zasnovanog nasilja,
kroz primjenu savremenih pristupa kao što su interaktivne radionice, onlajn kursevi i akciono
istraživanje, predstavlja temeljni preduslov za uspostavljanje bezbjednog, inkluzivnog i rodno
ravnopravnog obrazovnog okruženja. Obuka budućih nastavnika usmjerena na razvoj svijesti o rodnoj
ravnopravnosti i sposobnost identifikacije i adekvatnog reagovanja na rodno zasnovano nasilje
značajno doprinosi izgradnji inkluzivnog obrazovnog sistema i smanjenju rodnih stereotipa i nasilja.
Cilj ovog istraživanja bio je da ispita mogućnosti unapređenja didaktičko-metodičkih
kompetencija nastavnika u prevenciji rodno zasnovanog nasilja kroz analizu fokus grupa sa
studentima pedagogije, sa posebnim osvrtom na efikasnost, primjenjivost i izazove u implementaciji
ovih modela u obrazovni sistem.
Rezultati pokazuju da studenti pedagogije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom
Sarajevu prepoznaju potrebu za unapređenjem nastavničke obuke kroz modernizaciju nastavnih
materijala i razvoj praktičnih vještina. Ističu da postojeći obrazovni modeli nisu dovoljno prilagođeni
stvarnim uslovima i potrebama savremene učionice. Kao ključni izazovi identifikovani su nedostatak
resursa, otpor prema inovacijama u nastavi i potreba za prilagođavanjem različitim školskim
kontekstima. Preporučuje se veće uključivanje svih aktera u obrazovni proces, kao i razvoj digitalnih
alata i evaluacionih mehanizama za kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika.
Autor predlaže integraciju tema o rodno zasnovanom nasilju u nastavni plan i program,
primjenu interaktivnih i praktično orijentisanih metoda obuke, kao i korišćenje digitalnih platformi za
podršku profesionalnom razvoju. Posebno se ističe značaj interdisciplinarnog pristupa i
institucionalne podrške u obezbjeđivanju efikasne prevencije i adekvatnog reagovanja u okviru
obrazovnog sistema.

SUBJEKTIVNO BLAGOSTANJE STARIJIH ŽENA U PET POSTJUGOSLOVENSKIH ZEMALJA (UPOREDNA PERSPEKTIVA)

2025-09-22T13:01:32+02:00

U radu istražujemo subjektivno blagostanje starijih žena (65+) u pet postjugoslovenskih
zemalja (Srbija, Crna Gora, Severna Makedonija, Hrvatska, Slovenija). U analizi su korišćeni podaci
prikupljeni u 9. rundi Evropskog društvenog istraživanja (European Social Survey - ESS) u
2018/2019. na izdvojenom uzorku od 761 žene. Ispitivane su sledeće varijable - sociodemografske
karakteristike, socijalna mreža, zdravlje, bezbednost, diskriminacija, procena institucija i društva i
religioznost, smeštene u 3 dimenzije - ličnu, socijalnu i institucionalnu. Nalazi istraživanja ukazuju na
to da je sa subjektivnim blagostanjem pozitivno povezano više ispitivanih varijabli, ali je povezanost
različita u različitim zemljama.Varijabla zdravlje je statistički značajno povezana sa subjektivnim
blagostanjem ispitanica u skoro svim postjugoslovenskim društvima. U više od polovine zemalja
nađena je pozitivna korelacija sa jednom varijablom iz lične dimenzije (zdravlje) i dve varijable iz
institucionalne dimenzije (zdravstveni sistem, procena društva kao demokratskog i pravednog).
Međutim, ako posmatramo korelacije između subjektivnog blagostanja i ispitivanih varijabli zbirno na
nivou regiona, nalazimo povezanost sa svim faktorima osim sa mestom stanovanja i religioznošću. Na
prvom mestu se izdvaja zdravlje, potom zdravstveni sistem i na kraju demokratsko i pravedno društvo.