Prekršaji iz zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti

Abstract

U februaru 2024. godine u Bosni i Hercegovini je usvojen novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Poglavlje XIII. Kaznene odredbe, odnosno član 100. Zakona propisuje kažnjavanje pravnih lica i odgovornih lica u pravnom licu, tj. obveznika provođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, od strane nadzornih organa, za brojne kažnjive radnje, odnosno prekršaje. Namjera je autora, najprije da ukažu na to ko su obveznici na koje se odnosi zakon, zatim ko su njihovi nadzorni organi, te na koncu koje radnje obveznika imaju obilježja prekršaja i u kom se rasponu mogu izreći sankcije za nesprovođenje ovoga zakona. Ono što je novina, a što je drukčije regulisano ovim u odnosu na prethodno važeći zakon, a veoma je važno za istaći, jeste to da svi prihodi koji nastanu primjenom ovog novog zakona predstavljaju prihod budžeta onog nivoa vlasti čiji nadzorni organ izrekne prekršajnu sankciju, tj. novčanu kaznu. Stav je autora da je, a s obzirom na činjenicu da su kao prekršaj određene i sankcionisane brojne radnje obveznika, hitno neophodna edukacija svih obveznika primjene ovoga zakona. Istovremeno, autori zastupaju stav da gornja granica, odnosno maksimum novčane kazne za kažnjavanje u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koja je određena ovim zakonom u iznosu od 200.000,00KM, nije adekvatna kazna za pojedine obveznike primjene ovog zakona, posebno iz finansijskog sektora (banke, osiguravajuća društva, mikrokreditne organizacije i sl.), kao i da nije adekvatno određena novčana kazna za samostalne preduzetnike, u smislu da je preniska.