Izazovi proučavanja književnosti u 21. vijeku: postpostmodernističko viđenje stvarnosti

Borjanka Đerić Dragičević

Апстракт


Priroda ali i društvena uloga književnosti u 21. vijeku
se neosporno promijenila. Na suštinska pitanja poput sljedećih:
Zašto književnost postoji? Čemu služi? Koji je njen smisao?,
autor je pokušao odgovoriti kroz prizmu recepcije romana Kratki
i čudesni život Oskara Vaa (2007), koji se može svrstati u period
post-postmodernizma (ili: meta-modernizma, hiperrealizma,
pseudo-modernizma, digimodernizma). Postojanje, kao i sâmi
naziv ovog književnog pravca, jesu upitni i nerijetko predmet
diskusije savremenih književnih teoretičara. Rad je nastao
ujedno kao težnja da se objasni i istakne priroda i položaj
književnosti u vremenu oblikovanom elektronskom tehnologijom,
medijima, tržištem. Pisci koji stvaraju danas očigledno žele da
ponude drugačije, možda smislenije, odgovore, te da se, postpostmodernistički,
uhvate u koštac ili sažive sa digitalnom erom,
u isto vrijeme pokušavajući da ponovo uspostave kako ljudske,
tako i veze sa čitalačkom publikom. Teorijsku podlogu autor
rada pronalazi u savremenoj književno-kulturološkoj teoriji
Alana Kirbija (The Death of Posmodernism and Beyond, 2006).
Rad se bavi recepcijom post-postmodernističke književnosti koja
je na direktnoj „vezi“ sa kulturom, ostvarenoj putem interneta,
imejla, mobilnih telefona, te ostalih „pametnih“ digitalnih
igračaka čovjeka. Sa druge strane, naše doba bilježi promjenu
mentalnog, psihološkog sklopa čitalaca, pisaca, običnog čovjeka –
autor želi da istakne prirodu te promjene, koja je prisutna u
post-postmodernističkoj književnosti.


Пуни текст:

PDF


DOI: http://dx.doi.org/10.7251/ZRSNG1801073D

Рефбекови

  • Тренутно не постоје рефбекови.


E-mail: naucni.skup@sinergija.edu.ba
www.sinergija.edu.ba
Tel. +387 55-217-100, +387 055-217-101
Faks +387 55-219-071