EKOLOŠKI DELIKT: GRAĐANSKOPRAVNA ODGOVORNOST REPUBLIKE SRPSKE ZA EKOLOŠKE ŠTETE

Abstract

Odgovornost države za štete nastale ex delicto tekovina je savre- menog doba. Takva mogućnost je bila izuzetna jer se suprotstavljala konceptu suvereniteta odnosno integriteta i ustavnog poretka države, što je, po pravilu, značilo da država, kao najjači pravni subjekt u društvu, treba da druge subjek- te poziva na odgovornost, a ne da samu sebe podvrgne takvoj odgovornosti. Međutim, usljed naglog tehničkog i tehnološkog razvoja savremenog društva, sve češće smo svjedoci štetnih posljedica takvog djelovanja po ljudsko društvo i životnu sredinu. Da bi se takve i slične štetne posljedice sanirale, te spriječio njihov nastanak pro futuro, potrebno je bliže sagledati pojam i specifičnu pri- rodu ekološke štete, način i uzroke njenog nastanka, kao i obim i prirodu po- sljedica nastalih usljed ekološkog udesa, o čemu autorka govori u uvodnom di- jelu ovog rada. Kako pravo na zdravu životnu sredinu pripada grupi ustavom garantovanih prava i sloboda građana, ovim radom će se pokušati sagledati u kojoj mjeri su zakonska rješenja Republike Srpske, kao jednog od dva rav- nopravna entiteta u Bosni i Hercegovini, usklađena sa novonastalim potreba- ma zaštite ekoloških prava i interesa građana, ali i prirode, kao potencijalnog “imaoca” prava, i koji su to mehanizmi zaštite kojima oštećeni disponira. U zaključnim razmatranjima, autorka će nakon kritičkog osvrta na obim i stepen pravne regulisanosti odnosa između zagađivača i oštećenog, ukazati na potrebu kreiranja novih zakonskih rješenja u cilju unapređivanja tradicionalnog mode- la građanskopravne odgovornosti kao i bližeg uređenja uslova pod kojima se Republika Srpska može pojaviti kao subjekt odgovornosti.