Analiza povezanosti kriminalnog ponašanja sa demografskim, porodičnim i psihosocijalnim faktorima

Authors

  • Dragan Jovanović Medicinski fakultet Foča, Univerzitet Istočno Sarajevo,
  • Milan Novaković Medicinski fakultet Foča, Univerzitet Istočno Sarajevo
  • Novica Petrović Medicinski fakultet Foča, Univerzitet Istočno Sarajevo
  • Aleksandar Salamandić Medicinski fakultet Foča, Univerzitet Istočno Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.7251/BII1502115J

Abstract

Uvod. Dosadašnja istraživanja dokazuju da postoji povezanost između kriminalnog
ponašanja i godina starosti kriminalaca, kriminaliteta i zloupotrebe
akohola i droga u primarnoj porodici kriminalaca, zloupotrebe alkohola i
droga samih kriminalaca, patološkog kockanja i ratnih stresova kriminalaca.
Cilj rada je da se izvrši analiza povezanosti kriminalnog ponašanja sa godinama
starosti kriminalaca, kriminalitetom i zloupotrebom akohola i droga u
primarnoj porodici kriminalaca, zloupotrebom alkohola i droga, patološkim
kockanjem i ratnim stresovima kriminalaca.
Metode. Studija je kontrolisana, transverzalna i obuhvata štićenike Kazneno-popravnih
zavoda iz Republike Srpske: 60 štićenika koji su počinili ubistvo i 60
štićenika koji nisu počinili ubistvo. U svrhu eksploracije osnovnog problema
koristi se upitnik Lista opštih podataka. To je specifično konstruisana skala
koja sadrži 8 pitanja od kojih se 5 pitanja rješava zaokruživanjem DA ili NE,
na jedno pitanje se odgovara upisivanjem broja, a ostala dva pitanja sadrže
podgrupe određene varijable i zaokruživanjem se određuje pripadnost nekoj
od podgrupa.
Rezultati. Poređenje dvije ispitivane grupe je pokazalo da su ubice bile značajno
starije od neubica (40 godina ubice, 34 godine neubice; p=0,003), a nije bilo
značajne razlike u učestalosti alkoholizma u primarnoj porodici ispitanika
(15,8% u porodicama ubica, 13,4% neubica), kao ni kriminaliteta (11,4% u
porodicama neubica, 8,35% ubica), dok je narkomanija bila prisutna samo u
jednoj porodici neubica. Sklonost štićenika kockanju nije se statistički značajno
razlikovala između ispitanika dvije grupe (13,3% ubica,18,35% neubica), a
postoji visoko statistički značajna razlika u učestalosti alkoholizma štićenika
(68,35% ubica, 36,7% neubica je u potpunoj apstineciji; p=0,001) i narkomanije
(0 ubica i 5 neubica: p=0,029). Obje grupe su u visokom procentu bile izložene
ratnim stresovima (56,7%).
Zaključak. Zlouptoreba alkohola ispitanika i njihovih porodica, izloženost
ratnim stresovima mogu se povezati sa kriminalnim ponašanjem ispitanika,
dok ova povezanost nije uočena između kriminalnog ponašanja i narkomanije
ispitanika i njihovih porodica.

Published

2016-01-03