Korelacija između stresogenih faktora radnog mjesta i sociodemografskih karakteristika zaposlenih u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti na području Doboja

Abstract

Uvod. U radu je prikazana komparativna analiza sociodemografskih karakteristika
zaposlenih i stresogenih faktora na radnom mjestu u primarnoj i
sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršena je procjena povezanosti stresogenih
faktora, kao i povezanosti subjektivnog osjećaja zdravstvenih radnika
prema radnom mjestu.
Metode. Istraživanjem je obuhvaćeno 300 ispitanika, od kojih je 42,33% iz
primarne i 57,67% iz sekundarne zdravstvene zaštite. Podaci su prikupljeni
od maja do juna 2016. godine metodom anketiranja u zdravstvenim ustanovama
na području Doboja.
Rezultati. Poređenje zaposlenih u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj
zaštiti pokazalo je da između njih ne postoji statistički značajna razlika
u polu, dobnoj starosti i radnom stažu u ustanovi, dok su razlike u stepenu
obrazovanju (p = 0,044), sektoru u kome je zasnovan radni odnos
(p < 0,001), ukupnom radnom stažu (p = 0,002) i poziciju radnog mjesta
(p = 0,020) statistički značajne. Analiza odgovora ispitanika primarnog i sekundarnog
nivoa zdravstvene zaštite pokazala je statistički značajnu razliku
u distribuciji ispitanika iz dva nivoa zdravstvene zaštite prema odgovorima
na 76% pitanja koja se odnose na stresore radnog mjesta, 86% pitanja o uticaju
radnog mjesta na zdravlje i 40% pitanja kojima se izražava stav o radnom
mjestu. Korelaciona analiza između sociodemografskih karakteristika
ispitanika i njihovih odgovora na pitanja o stresogenim faktorima radnog
mjesta pokazala je da sektor zaposlenja (privatni ili javni) značajno korelira
sa većinom stresogenih faktora, a zatim slijede ukupni radni staž, radni staž
u trenutnoj zdravstvenoj ustanovi, starosna dob i bračno stanje. Sektor zaposlenja
i radni staž ima najviše ostvarenih korelacionih veza sa odgovorima
na pitanja o uticaju radnog mjesta na zdravlje.
Zaključak. Stresori radnog mjesta imaju različit intenzitet i uticaj na zaposlene
u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ispitanici iz sekundarne
zdravstvene zaštite osjećaju veći stepen stresa i procjenjuju da posao ima
veći negativan uticaj na njihovo zdravlje u odnosu na ispitanike iz primarne
zdravstvene zaštite.