ISPLATIVOST SPORTOVA NA VODI U SPORTSKOJ REKREACIJI I TURIZMU REPUBLIKE SRPSKE

Abstract

Na prvom mjestu isplativost sportova na vodi je zdravstvena isplativost, jer zdravlje nema cijenu, ono je najveće bogastvo koji čovjek posjeduje. Ekonomska isplativost je višestruka, manji odlasci na bolovanju, veća produktivnost radnog osoblja. Ekonomska vrijednost sportske rekreacije u turizmu Republike Srpske moguće je sagledati sa dva aspekta: kroz direktne ekonomske efekte, kroz indirektne ekonomske efekte. Osim direktnih ekonomskih efekata (povećan broj gostiju), broj noćenja, prihodi u ugostiteljskim objektima, još je veći indirektni efekat ekonomske isplativosti kroz: kupovinu novih i popravku dotrajalih plovila i rekvizita. U ovom slučaju se radi o čamcima za kanu i kajak, kao i za rafting. Održavanjem u Banja Luci od. 1. do 5. juna 2016. Svjetskog prvenstva u kajaku sam grad će profitirat, jedino će klub da dobro potroši na organizaciji, ali će imati veliki rejting zbog organizacije značajne sportske manifestacije. Iz grafdskog budžeta za sufinansiranje se izdvaja 120.000 KM.
Teritoriju Republike Srpske presjeca relativno gusta mreža riječnih tokova. Osnovu te mreže čine Sava i njene desne pritoke: Una, Sana, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina. U prostoru istočne Hercegovine, izrazito karsternih hidrogeoloških odlika, riječnu mrežu čini sistem Trebišnjice, jedne od najvećih ponornica na svijetu i izvorište Neretve. Sva mjesta su pogodna za razvoj sportova na vodi, gdje je isplativost: zdravstvena i ekonomska opravdana, jer su to veliki potencijali za razvoj rekreacije u turizmu na području ne samo Republike Srpske.