POLNI DIMORFIZAM KOD OCJENE I SAMOPROCJENE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI STUDENATA FAKULTETA BEZBJEDONOSNIH NAUKA
DOI:
https://doi.org/10.7251/SIZ2201016PAbstract
Na uzorku od 147 studenata (78 muškog i 69 ženskog pola), prve godine Fakulteta bezbjednosnih nauka iz Banjaluke, provedeno je istraživanje sa ciljem utvrđivanja razlika između ostvarene ocjene i samoprocjene ocjene motoričkih sposobnosti između studenata i studentica, a na osnovu rezultata dobijenih primjenom adekvatnih testova za procjenu i samoprocjenu motoričkog statusa studenata. Procjena motoričkih sposobnosti izvršena je putem baterije od šest testova: maksimalan broj urađenih sklekova za 10 sekundi (MSKL) – korišćen za procjenu dinamičke snage ruku i ramenog pojasa, skok udalj iz mjesta (MSDM) – korišćen za procjenu eksplozivne snage donjih ekstremiteta, okretnost sa palicom (MOKP) – korišćen za procjenu koordinacije cijelog tijela, maksimalan broj urađenih podizanja trupa za 30 sekundi (MPTR) – korišćen za procjenu dinamičke snage trupa, taping rukom (MTAR) – korišćen za procjenu frekvencije pokreta rukom, kolut naprijed – kolut nazad – trčanje (MKNT) – korišćen za procjenu motoričke sposobnosti agilnosti. Za samoprocjenu motoričkih sposobnosti korišćen je konstruirani upitnik sa šest ponuđenih odgovora: izvrstan (5), iznadprosječan (4), prosječan (3), ispodprosječan (2), loš (1) i veoma loš (0). Ispitanici su pokazali dobru samoprocjenu motoričkih sposobnosti, pri čemu je evidentirana statistički značajna razlika između studenata i studentica samo kod varijable za samoprocjenu dinamičke snage ruku i ramenog pojasa. Studenti su pokazali bolju samoprocjenu kod varijabli za procjenu dinamičke snage ruku i ramenog pojasa, dinamičke snage trupa, koordinacije tijela i frekvencije pokreta rukom, dok su studentice pokazale bolju samoprocjenu kod varijabli za procjenu eksplozivne snage nogu i agilnosti. Preporuka autora je da se metoda samoprocjene motoričkih sposobnosti implementira u nastavni proces, kod realizacije nastave iz nastavnog predmeta Specijalno fizičko obrazovanje 1, kako bi se unaprijedila svijest u vezi sa ulogom i značajem antropološkog statusa studenata i potaklo ih se na redovno fizičko vježbanje.