Korelacija između psiholoških karakteristika adolescenata i njihovog straha od budućnosti

Abstract

Uvod. Najveći broj adolescenata ima strahove koji su dio normalnog toka
razvoja i očekivano se javljaju u prelaznim razdobljima života. Cilj istraživanja
bio je da se analizira povezanost psiholoških karakteristika adolescenata i
njihovog straha od budućnosti.
Metod. U radu smo koristili empirijsko–neeksperimentalni metod. Uzorak
istraživanja činilo je 306 ispitanika, 138 muškog i 168 ženskog pola, uzrasta
od 16 do 22 godine. Strah od budućnosti procjenjivao se Skalom straha od
budućnosti, a za procjenu psiholoških karakteristika korišteni su Upitnik emocionalne
kompetentnosti, Skala motiva opšteg postignuća i Skala samoefikasnosti.
Podaci o socijalno-statusnim karakteristikama dobijeni su na osnovu
Upitnika za adolescente.
Rezultati. Raspodjela skora dobijenog pomoću Skale straha od budućnosti
statistički značajno odstupa od normalne raspodjele sa skretanjem prema
nižim vrijednostima. Između emocionalne kompetencije i straha od budućnosti
postoji statistički značajna povezanost, niskog intenziteta i negativnog
smjera (r = -0,257, p < 0,0005), kao i između motiva opšteg postignuća i straha
od budućnosti (r = -0,218, p < 0,0005). Povezanost između samoefikasnosti i
straha od budućnosti je statistički značajna, umjerenog intenziteta i negativna
(r = -0,393, p < 0,0005). Između adolescenata muškog i ženskog pola postoji
statistički značajna razlika u skoru straha od budućnosti i ispitanici ženskog
pola ispoljavaju veći strah (Mann Whitney U test = 9463,0, p = 0,006). Ne
postoji statistički značajna razlika u strahu od budućnosti s obzirom na mjesto
stanovanja adolescenata (χ2 = 0,327, p = 0,849).
Zaključak. Emocionalna kompetencija, motiv opšteg postignuća i samoefikasnost
statistički značajno koreliraju sa strahom od budućnosti i smjer te korelacije
je negativan. Pol adolescenata je statistički značajan izvor razlika u strahu od
budućnosti, dok mjesto stanovanja nije.