Povezanost subjektivnog osjećaja zadovoljstva i kvaliteta života starih osoba
DOI:
https://doi.org/10.7251/BII2002126EAbstract
Uvod. Cilj rada je bio da se ispita povezanost subjektivnog osjećaja zadovoljstva
i kvaliteta života kod starih osoba u odnosu na demografske karakteristike,
zdravstveni, socijalni i finansijski status.
Metode. Uzorak u ovom istraživanju činilo je 159 ispitanika oba pola, starije
životne dobi. Svi ispitanici su uzorkovani u Banjoj Luci, u prostorijama
Udruženja penzionera Republike Srpske, klubovima penzionera, prilikom
dolaska u određene finansijske institucije radi pomoći, otvaranja računa i
slično, kao i prostorima gdje se penzioneri okupljaju radi druženja i razgovora.
Kao instrument istraživanja korišćen je anketni upitnik izrađen za potrebe
ovog rada i prilagođen osobama starije životne dobi. Anketni upitnik
je konstruisan od sljedećih elemenata: sociodemografski podaci, samoprocjena
kvaliteta života i skala kvaliteta života starih osoba.
Rezultati. Anketnim ispitivanjem obuhvaćeno je ukupno 159 ispitanika i to
56,6% muškaraca i 43,4% žena, od kojih je veći broj ispitanika bio starosti
65−75 godina (67,3%). Prosječna vrijednost zdravstvenog statusa (M=2,17;
SD=0,68) je viša od očekivanog prosjeka, socijalni status (M=1,93; SD=0,60)
i socijalne potrebe (M=1,91; SD=0,72) su nešto niže od teorijske sredine.
Finansijski status ima prosječnu vrijednost (M=2,08; SD=0,59). Distribucija
socijalnih potreba je nezadovoljavajuća. Dobijena vrijednost skale samoprocjene
kvaliteta života je na teorijskoj sredini (M = 5,54, SD = 2,47)
što ukazuje da je distribucija dobijenih ocjena kvaliteta života simetrična.
Zaključak. Finansijski status značajno utiče na kvalitet života starih osoba.
Distribucija socijalnih potreba je nezadovoljavajuća. Nivo obrazovanja
znatno utiče na kvalitet života, ispitanici sa visokom stručnom spremom
imaju bolji zdravstveni, socijalni i finansijski status u odnosu na stare osobe
sa nižim stepenom obrazovanja.