RIZIĈNA PONAŠANJA I MENTALNO ZDRAVLJE DJECE I MLADIH – RODITELJSKA PERSPEKTIVA

Abstract

Adolescencija je vrijeme znaĉajnih psihiĉkih, tjelesnih i društvenih promjena obiljeţeno razvojem stavova i mišljenja o ljudima i okolini te traţenjem sebe i svojega mjesta u promjenjivom svijetu. TakoĊer, ona predstavlja razdoblje visokog rizika za razvoj poteškoća u funkcioniranju liĉnosti i pojavu riziĉnih i disfunkcionalnih ponašanja. Jednu od kljuĉnih dimenzija u ţivotu djeteta predstavljaju odnosi u obitelji i ponašanja njihovih roditelja. Mnogi su rizici u obitelji i široj okolini kojima su izloţena djeca i mladi što (ne)izravno utjeĉe i na njihovo emocionalno funkcioniranje i mentalno zdravlje. Istraţivanje je provedeno 2023. godine na namjernom uzorku od 195 ispitanika, odraslih osoba starijih od 18 godina. Prikupljanje podataka provedeno je anketnim upitnikom kreiran za potrebe ovog istraţivanja. Rezultati ukazuju na niţe procjene emocionalnog funkcioniranja djece i mladih u odnosu na tjelesno i intelektualno funkcioniranje. Odgovori ukazuju na probleme ponašanja djece prema roditeljima, drugoj djeci i sebi samome kao i uoĉene anksioznosti, depresivnih stanja i destruktivnih te na probleme nasilja. Najveći broj ispitanika ne uoĉava riziĉne faktore u obitelj (obiteljsko nasilje, psihiĉka oboljenja, ovisnosti, seksualni poremećaji i dr.) pri ĉemu se najviše istiĉe problem nezdravih ţivotnih stilova unutar obitelji. Zabrinutost za djecu i mlade povezuju s utjecajem medija i virtualnih sadrţaja, izostankom roditeljskih kompetencija, nepoštivanjem roditeljskog autoriteta i ignoriranjem moralnih vrijednosti u obitelji i široj okolini. Ispitanici istiĉu postojanje loših odnosa u obitelji izmeĊu djece i roditelja, ali ne uoĉavaju problem preuranjene seksualne aktivnosti ni sklonosti nasilju, dugotrajna noćna izbivanja ili konzumaciju droga i opijata što je u disparitetu sa sluţbenim pokazateljima. U prevenciji riziĉnih ponašanja kod djece i mladih ispitanici istiĉu znaĉaj ĉimbenika iz spektra komunikacije i pozitivnih odnosa i nenasilnog rješavanja konflikata. Navedeno govori u prilog isticanju i znaĉaju primarne prevencije, poticanju mentalnog zdravlja i mogućnosti osnaţivanja obitelji da bi se djeca i mladi znali nositi sa stresnim situacijama i mnogim drugim svakodnevnim izazovima.