PRAVA STARIJIH OSOBA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI REPUBLIKE HRVATSKE

Abstract

Starenje je prirodan fiziološki proces koji se razlikuje od pojedinca do pojedinca. Proces
zapoĉinje roĊenjem i traje do smrti. Sam proces starenja uvelike ovisi o samoj osobi, stilu ţivota,
utjecajima okoline, genetskim predispozicijama i ostalim ĉimbenicima. Starenje jedan od najvećih
socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih izazova 21. stoljeća, a kvaliteta starenja i samim time kvaliteta
ţivota postaju vaţna društvena pitanja. Ujedinjeni narodi i Europska unija sustavno upozoravaju na
ozbiljnost problema ubrzanog starenja stanovništva i posljedica koje iz toga proizlaze. Hrvatska se po
broju starijeg stanovništva dugo nalazi u skupini „stara društva“. Prema zadnjem Popisu
stanovništva iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj ţivi 3 871 833 stanovnika, a od toga je u dobi od
65. godina i više 867 227 stanovnika. U Republici Hrvatskoj starijim osobama dostupna su prava u
sustavu socijalne skrbi koja mogu koristiti ako ispunjavaju propisane uvjete. Sustav socijalne skrbi za
starije osobe usmjeren je na suzbijanje socijalne iskljuĉenosti te pruţanje kvalitetnih socijalnih
usluga, koje osiguravaju sljedeći pruţatelji: ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge
pravne osobe te obrtnici, fiziĉke osobe kao profesionalnu djelatnost, udomiteljske obitelji. Kako bi se
starijim osobama, koje su u sustavu socijalne skrbi prepoznate kao posebno osjetljiva kategorija
korisnika, omogućilo pravo na dostojanstvenu starost i trajnu društvenu ukljuĉenost, potrebna je
uspostava cjelovitog pristupa i dugoroĉne strategije socijalne skrbi. Republika Hrvatska zbog te
potrebe je izradila Strategiju socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj. Posebno istiĉemo
da Strategija predstavlja podlogu za korištenje sredstava Europskih fondova, a sluţi i kao podloga za
razvoj novih oblika skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici. U podruĉju ljudskih prava, starenja se
najĉešće veţe uz mirovinske, zdravstvene i socijalne sigurnosti.