PRAVA STARIJIH OSOBA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI REPUBLIKE HRVATSKE

Abstract

Starenje je prirodan fiziološki proces koji se razlikuje od pojedinca do pojedinca. Proces zapoĉinje roĊenjem i traje do smrti. Sam proces starenja uvelike ovisi o samoj osobi, stilu ţivota, utjecajima okoline, genetskim predispozicijama i ostalim ĉimbenicima. Starenje jedan od najvećih socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih izazova 21. stoljeća, a kvaliteta starenja i samim time kvaliteta ţivota postaju vaţna društvena pitanja. Ujedinjeni narodi i Europska unija sustavno upozoravaju na ozbiljnost problema ubrzanog starenja stanovništva i posljedica koje iz toga proizlaze. Hrvatska se po broju starijeg stanovništva dugo nalazi u skupini „stara društva“. Prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj ţivi 3 871 833 stanovnika, a od toga je u dobi od 65. godina i više 867 227 stanovnika. U Republici Hrvatskoj starijim osobama dostupna su prava u sustavu socijalne skrbi koja mogu koristiti ako ispunjavaju propisane uvjete. Sustav socijalne skrbi za starije osobe usmjeren je na suzbijanje socijalne iskljuĉenosti te pruţanje kvalitetnih socijalnih usluga, koje osiguravaju sljedeći pruţatelji: ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe te obrtnici, fiziĉke osobe kao profesionalnu djelatnost, udomiteljske obitelji. Kako bi se starijim osobama, koje su u sustavu socijalne skrbi prepoznate kao posebno osjetljiva kategorija korisnika, omogućilo pravo na dostojanstvenu starost i trajnu društvenu ukljuĉenost, potrebna je uspostava cjelovitog pristupa i dugoroĉne strategije socijalne skrbi. Republika Hrvatska zbog te potrebe je izradila Strategiju socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj. Posebno istiĉemo da Strategija predstavlja podlogu za korištenje sredstava Europskih fondova, a sluţi i kao podloga za razvoj novih oblika skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici. U podruĉju ljudskih prava, starenja se najĉešće veţe uz mirovinske, zdravstvene i socijalne sigurnosti.