PROMICANJE MENTALNOG ZDRAVLJA I NENASILNOG PONAŠANJA– PROCJENA AKTIVNOSTI I ISKUSTVA STUDENATA PEDAGOGIJE

Abstract

Mentalno zdravlje se može definirti stanjem mentalnog blagostanja koje ljudima omogućuje
suočavanje sa životnim stresovima, ostvarivanje sposobnosti, učenje, rad i doprinos zajednic pri čemu
se u suvremenim konceptima naglašava preuzimanje kontrole nad vlastitim životom i poboljšanje
općeg s naglaskom na fizičkim, društvenim i osobnim resursima. U tom smislu, promocija mentalnog
zdravlja odgovornost je svih dionika uključujući obrazovanje te se važnost promocije prepoznaje i u
kontekstu ljudskih prava i holističkog pristupa čovjekovom zdravlju i razvoju. Upravo zato, odgojno–
obrazovne ustanove ključne su za poticanje mentalnog zdravlja i razvijanje otpornosti djece i mladih.
Unatoč istraživanjima koja ističu važnost podrške učitelja i stručnih suradnika kao nositelja
prevencije problema u ponašanju uočava se izostanak jasno određenih pedagoških aspekata ovog
fenomena. Nije jasno određena uloga i smjer obrazovanja budućih stručnih suradnika pedagoga u
kontekstu prevencije i zaštite mentalnog zdravlja.Temeljem rezultata istraživanja koje se provodilo
akademske godine 2023./2024. o aktivnostima i iskustvima promicanja mentalnog zdravlja i
nenasilnog ponašanja tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja na uzorku studenata prijediplomskih
studija pedagogije106 moguće je zaključiti da su sadržaji bili različito zastupljeni od kojih neki gotovo
marginalizirani. Važnost većine tema iz područja mentalnog zdravlja studenti procjenjuju visokim što
između ostalog ukazuje na prepoznavanje aktualnosti problema, te značaja u prevenciji mentalnog
zdravlja. Na kraju, studenti izjavljuju da su doživljavali različite vrste pretežito psihičkih oblika
nasilja koje su najviše i sami vršili nad nekom drugom osobom. Također, utvrđena je povezanost
najčešćih oblika vršenog nasilja i nasilja koje su ispitanici doživjeli od strane roditelja.