POSEBNE MJERE ZAŠTITE ZA DJECU ŽRTVE KRIVIČNOG DJELA U KRIVIČNOPRAVNOM SISTEMU CRNE GORE

Abstract

Zbog svog uzrasta i nemogućnosti da se sama zaštite, djeca predstavljaju posebno ugrožene
članove svakog društva. Zbog toga im je potrebna posebna briga i zaštita. Posebna zaštita i briga,
uključujući odgovarajuću pravnu zaštitu, detaljnije su razrađeni primarnim međunarodnim
instrumentom i to Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta (KPD), usvojena 1989. godine.
Ratifikovale su je skoro sve zemlje na svijetu, uključujući sve države članice Savjeta Evrope. U članu 1
Konvencije o pravima djeteta definisano je da je dijete svako ljudsko biće koje nije navršilo 18 godina,
ako se, na osnovu zakona koji se odnosi na dijete, punoljetstvo ne stiče ranije. Starija djeca, poput
onih koja su navršila 16 ili 17 godina, i dalje su djeca, te se prema njima tako mora i postupati. Crna
Gora je potpisala i ratifikovala veći broj međunarodnih konvencija koje se direktno ili indirektno
odnose na djecu. Država je u toku posljednje decenije napredovala u stvaranju pravnih i strateških
preduslova za primjenu reformi čiji je cilj da se prava djeteta ostvaruju u skladu s Konvencijom UN o
pravima djeteta i Poveljom EU o osnovnim ljudskim pravima. U periodu od 2010. godine intenzivirala
je rad na usaglašavanju unutrašnjeg zakonodavstva s međunarodnim standardima i usvojenim
dokumentima. U pravnom sistemu Crne Gore krivično postupanje prema maloljetnicima prepoznato je
i pravno tretirano u okviru krivičnopravnog sistema kroz Zakon o postupanju prema maloljetnicima u
krivičnom postupku ("Službeni list CG", br. 64/2011 i 1/2018), koji predstavlja specijalizovani pravni
akt koji predviđa posebne mjere zaštite za djecu kao učesnike u krivičnom postupku, uključujući djecu
koja su žrtve krivičnog djela, kao i djecu svjedoke. Isti zakon garantuje veći stepen krivično-pravne
zaštite djeteta i unapređenje položaja djece u krivičnim postupcima, između ostalog i uvođenjem
Stručnih službi (u dva Viša suda i u Vrhovnom državnom tužilaštvu).