MOBBING KAO OBLIK NASILJA – PRAVNI I SOCIOLOŠKI ASPEKTI

Abstract

Idu li kolege na kavu poslije posla bez da vas zovu? Upadaju li vam često u riječ i
omalovažavaju vaše ideje, ponašanje? Zovu vas nadimkom koji ne volite, a šef učestalo vama daje
„najdosadnije“ zadatke ili ih uopće ne dobivate? Ako se neko od ovih ponašanja odvija jednom tjedno
ili češće kroz duži vremenski period (šest mjeseci ili više) vrlo lako se radi o žrtvi mobbinga, tj.
zlostavljanja na radu. Glavni cilj ovoga istraživanja jest pružiti pregled relevantne literature u
području zlostavljanja na radu kao obliku nasilja te analizirati njihove pojavne oblike u Republici
Hrvatskoj. Empirijska analiza temelji se na sekundarnim izvorima, prvenstveno podacima Državnog
zavoda za statistiku u promatranom razdoblju, od 2018. do 2022. godine. Punoljetni počinitelji
kaznenih djela analiziraju se u odnosu na spol, vrstu počinjenog kaznenog djela (zlostavljanje na
radu, spolno uznemiravanje i zlostavljanje i ponižavanje mlađeg ili podređenog u službi) i izrečene
kaznenopravne sankcije. U radu se raspravlja o uočenim trendovima prijavljenih, optuženih i
osuđenih počinitelja odabranih kaznenih djela, te shodno tome kritički pristupa analizi blage kaznene
politike u Republici Hrvatskoj. Osobito se problematizira primjena uvjetne kazne zatvora. U radu se
elaboriraju različiti aspekti ove negativne društvene pojave, a poseban naglasak, pored pravnoga,
stavljen je na sociološke aspekte mobbinga. Istraživački rad temelji se na postojećim znanjima o temi,
ukazuje na moguće implikacije za budući razvoj i predlažu moguća rješenje de lege ferenda.