OSNAŽIVANJE STUDENTICA U VISOKOM OBRAZOVANJU: PREVAZILAŽENJE RODNIH NEJEDNAKOSTI U AKADEMSKOM SAMOPOUZDANJU I PROFESIONALNIM ASPIRACIJAMA

Abstract

Rad istražuje položaj studentica u visokom obrazovanju kroz analizu rodnih nejednakosti u
akademskom samopouzdanju i profesionalnim aspiracijama, sa fokusom na faktore koji doprinose
ovim razlikama i mogućnostima za osnaživanje studentica. Istraživanje je provedeno na uzorku od 280
studenata (150 studentica) na četiri fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, primjenom kombinovanog
metodološkog pristupa. Kvantitativni dio istraživanja uključivao je primjenu dvije validirane skale,
dok je kvalitativni dio obuhvatao 4 fokus grupe sa 32 učesnika i intervjue sa 15 članova nastavnog
osoblja. Rezultati pokazuju da, uprkos jednakom ili boljem akademskom uspjehu, studentice pokazuju
značajno niže akademsko samopouzdanje u odnosu na studente, posebno u prirodno-matematičkim i
tehničkim disciplinama, gdje veličina efekta prelazi 1.0. Ova nejednakost u samopouzdanju povezana
je sa nižim profesionalnim aspiracijama i manjom vjerovatnoćom za prijavljivanje na rukovodeće
(liderske) pozicije, što potvrđuju i rezultati istraživanja koji pokazuju da je akademsko samopouzdanje
najsnažniji prediktor profesionalnih aspiracija (β=0,43, p<0,001). Identifikovani su ključni faktori
koji doprinose ovom fenomenu: stereotipne poruke u akademskom okruženju, nedostatak ženskih
uzora među nastavnim osobljem, nesvjesne predrasude u ocjenjivanju i savjetovanju, te razlike u
studentskim interakcijama tokom nastave. Rad zaključuje da visokoškolske institucije mogu značajno
doprinijeti osnaživanju studentica kroz implementaciju ciljanih intervencija koje rješavaju prepoznate
barijere, uključujući mentorske programe, promjene u pedagoškim praksama, osvještavanje i
edukaciju nastavnog osoblja, te promociju razvojnog načina razmišljanja među studenticama.