FEMICID I MOGUĆNOSTI KREIRANJA ADEKVATNIH RODNIH POLITIKA I SISTEMA ZAŠTITE U BOSNI I HERCEGOVINI

Abstract

Različite naučne oblasti bave se pitanjima i problematikama rodnih studija odnosno
porijeklom rodnih razlikovanja. Giddens (2009) tvrdi da porijeklo rodnih razlika treba tražiti u
proučavanju rodne socijalizacije – učenja o rodu uz pomoć porodice ili medija. Interdisciplinarni
karakter analize istražuje i elaborira upravo te izvorne elemente medijskih re⁄prezentacija rodnih
različitosti i njihovog utjecaja na vrlo značajne društvene podsisteme politike i sigurnosti u cilju
analiziranja mogućnosti kreiranja i implementiranja svrsishodnih i funkcionalnih rodnih politika i
sistema zaštite koji će biti na tragu stvaranja sigurnih zajednica za svakog pojedinca. Polazeći od
primarnih medijskih funkcija upozoravanja na različite vidove prijetnji društvenim interesima,
medijske re⁄prezentacije, ograničenog političkog i socijalnog instrumentarija, usmjerene su kao
dopuna društvenim i državnim instancama. Takve medijske funkcije i uloge imaju mogućnost
promicanja novih ili učvrščivanja već postojećih konstrukcija rodnih različitosti, stavova ili ideja.
Imajući u vidu takve medijske mogućnosti akcentiranja društveno angažiranih tematika i oblikovanja
novih i postojećih društvenih stavova i javnog mišljenja, koje mogu biti potpora državnim i političkim
instancama i strategijama u kreiranju nenasilnih društvenih okruženja, istraživanje je usmjereno na
analizu načina i formi medijskog izvještavanja o slučajevima femicida u Bosni i Hercegovini. Analiza
polazi od hipoteze da je „opsesivno tematizovanje“ nasilja u medijima u većini slučajeva u funkciji
zabave i profita, a u rijetkim slučajevima, u funkciji emancipacije (Praskač-Salčin, Brkić-Šmigoc,
2024). Selektivno prikazivanje femicida kao alarmantnog društvenog problema isključuje bilo koji
oblik analitičke forme sa specijalističkim i stručnim instancama kao izvorima informisanja koji bi
pomogli adekvatnom razumijevanju i prevenciji problema nasilja nad ženama i oblikovanju javnog
mišljenja. Medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama i femicidu može utjecati na re⁄kreiranje
dominantnih društvenih stavova i predrasuda, angažiranost državnih institucija, u konačnici,
stvaranje adekvatnog odnosa prema ovom problemu te analiziranje institucionalne i sigurnosne
politike usmjerene ka suzbijanju svih oblika rodno zasnovanog nasilja.