OD OBITELJSKOG PROBLEMA DO DRUŠTVENE DEVIJACIJE: INSTITUCIONALNA I DISKURZIVNA NEVIDLJIVOST NASILJA MALOLJETNIKA NAD RODITELJIMA I STARIJIM ČLANOVIMA OBITELJI

Abstract

Nasilje maloljetnika nad roditeljima i starijim članovima obitelji predstavlja jedan od najmanje konceptualiziranih i empirijski nedovoljno vidljivih oblika obiteljskog nasilja, ali i paradigmatski primjer društveno konstruirane devijacije koja ostaje izvan dominantnih normativnih, pravnih i institucionalnih okvira. Riječ je o fenomenu koji se, unatoč značajnim emocionalnim, relacijskim i sigurnosnim implikacijama, reproducira kroz procese privatizacije, depolitizacije i diskurzivne marginalizacije, čime se sustavno isključuje iz javnog i znanstvenog fokusa. Polazeći od teorijskih okvira sociologije devijantnosti, teorije anomije i kritičke analize diskursa, cilj rada jest konceptualno redefinirati nasilje maloljetnika nad roditeljima i starijim članovima obitelji kao višerazinsku društveno proizvedenu devijaciju, a ne isključivo kao intrafamilijarni poremećaj. Rad je koncipiran kao teorijsko-refleksivna analiza utemeljena na reinterpretaciji relevantnih empirijskih nalaza te suvremenih interdisciplinarnih pristupa. Analitički okvir strukturiran je kroz tri međusobno isprepletene razine: (1) mikrorazinu obiteljskih odnosa, obilježenu roditeljskom šutnjom, internaliziranom krivnjom i normativnim pritiscima održavanja obiteljske kohezije; (2) mezorazinu institucionalnog djelovanja, koju karakterizira fragmentiranost nadležnosti, izostanak pravodobnih intervencija i normativna neodređenost; te (3) makrorazinu dominantnih društvenih diskursa, u kojima prevladava konstrukcija djeteta kao isključivo ranjivog subjekta, što posljedično onemogućuje prepoznavanje njegovih potencijalno devijantnih obrazaca ponašanja i zanemaruje potrebu za univerzalnom zaštitom mentalnog zdravlja. Zaključno se argumentira kako institucionalna i diskurzivna nevidljivost ovog fenomena proizlazi iz strukturnih napetosti između zaštitnih paradigmi djetinjstva i normativnih očekivanja obiteljske privatnosti. U tom se kontekstu ističe nužnost razvoja integriranih pedagoških i preventivnih strategija te odgovornijih, teorijski utemeljenih društveno-institucionalnih odgovora koji će nasilje maloljetnika nad roditeljima i starijim članovima obitelji prepoznati kao legitimno područje društvene intervencije i znanstvene analize.