POVEZANOST PERCIPIRANE KOMUNIKACIJE U OBITELJI SA ZADOVOLJSTVOM OBITELJSKIH ODNOSA

Abstract

Nekvalitetna komunikacija u obitelji, posebice u odnosu adolescenata (i mladih) i roditelja, predstavlja rizični faktor za razvoj poremećaja u ponašanju mladih. Neki od elemenata rizika u komunikaciji, mogu se promatrati kroz površno komuniciranje, neprestano slanje „ti“ poruka, slanje nejasnih poruka ili poruka upućenih trećoj osobi (koja nije prisutna), međusobno okrivljavanje i omalovažavanje, prekidanje razgovora, vikanje, skretanje s važnih tema, izbjegavanje razgovora o osjećajima i, najvažniji element rizika, nedostatak slušanja i sl. (Bašić i Ferić, 2000). Nerijetko se komunikacija povezuje sa zadovoljstvom obitelji te se ističe kao ključ za potpuni razvoj članova obitelji (Ljubetić i sur., 2020). Cilj rada je prikazati neke rezultate istraživanja kojim se nastojala ispitati percepcija obiteljske komunikacije i zadovoljstva obitelji te međusobna povezanost ta dva konstrukta. U istraživanju je sudjelovalo 528 ispitanika, a podaci su prikupljeni tijekom 2019./2020. i 2021./2022. akademske godine metodom online ankete na prigodnom uzorku. U istraživanju su korištene dvije podskale: Podskala obiteljske komunikacije i Podskala zadovoljstva obitelji iz FACES IV instrumenta (Olson, 2010). Dobiveni rezultati pokazuju da članovi obitelji međusobnu komunikaciju procjenjuju kvalitetnom te da su općenito zadovoljni životom u obitelji. Rezultati istraživanja su potvrdili značajnu razliku u procjeni kvalitete komunikacije majke i njihove djece (mladih), pri čemu su majke procijenile višom. Utvrđena je i značajna povezanost između komunikacije i zadovoljstva obitelji.