RIZIČNA PONAŠANJA KOD DJECE OSNOVNOŠKOLSKE DOBI S OBZIROM NA PORODIČNU STRUKTURU I UKLJUĈENOST RODITELJA U PREVENTIVNE AKTIVNOSTI
DOI:
https://doi.org/10.7251/ZCMZ0122475SKeywords:
internalizirani i eksternalizirani problemi u ponašanju, djeca i mladi, rizikAbstract
Cilj rada je utvrditi zastupljenost pojedinih rizičnih ponašanja kod djece osnovnoškolske dobi s obzirom na porodičnu strukturu i uključenost roditelja u preventivne aktivnosti. Uzorak ispitanika u ovom istraţivanju čine 450 učenika osnovne škole, uzrasta 12-13 godina, oba spola. Istraţivanje je realizovano u Općini Doboj Istok i Gračanica. Pojavni oblici rizičnih ponašanja ispitivani su primjenom Ahenbahovog integrisanog sistema procjene, verzijom za samoprocjenu adolescenata (ASEBA Youth Self-Report - YRS, Achenbach, 2007), dok je za podatke o stepenu rizika korišten Modificirani upitnik za procjenu nivoa rizičnosti/potreba (YLS/MCI) autora Andrews i Hoge (1994). Za statističku obradu podataka korištene su metode deskriptivne i inferencijalne statistike. Rezultati pokazuju da postoje jasne razlike u prisutnosti poremećaja u ponašanju učenika s obzirom na različitu porodičnu strukturu i učešće roditelja. Postoje značajne razlike izmeĎu adolescenata koji ţive sa oba roditelja i čiji su roditelji uključeni u preventivne aktivnosti i onih koji su iz nepotpune porodice i čiji se roditelji manje zalaţu. Statistički značajne razlike uočene su na skalama Agresivno ponašanje (t = - 3,55; p < 0,00), Ponašanje kojim se krše pravila (t = -3,99; p < 0,00) i dimenziji Eksternalizacije (t = -2,45; p < 0,00). Nastojali smo ispitati i vezu strukturno poremećene porodice sa internaliziranim problemima i uočeno je da ne postoje statistički značajne razlike. Kroz interpretacije dobivenih rezultata moguće je zaključiti da razmatrana obiljeţja učenika znatno doprinose fenomenologiji rizičnih ponašanja, što upućuje na mogućnost i opravdanost kreiranja različitih intervencija usmjerenih prevenciji rizičnih ponašanja različitih skupina djece i mladih.