KRIMINALISTIČKA ISPLANIRANOST PRETRESANJA KAO PREDUSLOV USPJEŠNOSTI OVE RADNJE DOKAZIVANJA

Abstract

Tema rada je značaj kriminalističkog planiranja pretresanja kao preduslova uspješnog provođenja ove procesne radnje u krivičnim postupcima u Bosni i Hercegovini. Pretresanje je radnja dokazivanja, ali je posmatramo kao krivično-procesnu kriminalističku radnju jer je u BiH neposredno provode policijski službenici pod nadzorom tužioca u pravilu po naredbi suda. Formalni okvir su joj imperativne krivično-procesne norme, dok je sadržajno neposrednim provođenjem određuje i kriminalistika. Pretresanje je prinudna radnja, nerijetko hitna, kojom se zadire u ljudska prava zaštićena Ustavom/ima, i članom 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Zakonito pretresanje se provodi kada se legitimna svrha ne može postići manje represivnom radnjom. Ne smije biti provedeno stihijski, neplanski i nemetodično, jer kao takvo neće ili će postići djelomičnu svrhu zbog koje je i preduzeto. Loše, djelomično isplanirano ili neplanirano pretresanje ugrožava i policijske službenike, kao i pretresane i njihovu imovinu, te ostale građane, prepuštajući slučaju moguće posljedice, a u najboljem scenariju samo mogući neuspjeh pretresanja. Radom ukazujemo na važnost kriminalističkog planiranja pretresanja. Obrađujemo primjenu načela u vezi sa pretresanjem, kriminalističko planiranje u širem i u užem smislu, istražujući potrebe, izazove i specifičnosti planiranja pretresanja u BiH u odnosu na predmet pretresanja sa pisanom naredbom suda, usmenom naredbom suda ili u slučajevima pretresanja bez naredbe i svjedoka. Radom izneseno nastojaćemo potkrijepiti naučno-teorijskim stavovima krivično-procesnog prava i kriminalistike, stavovima Evropskog suda za ljudska prava i primjerima izazova iz prakse, pri tom ponudivši osnovne elemente koje jedan pisani kriminalistički plan pretresanja treba sadržavati u potencijalnom planiranju pretesanja.